Vodeći globalni događaj – Svjetski i Europski tjedan novca ima za cilj podizanje svijesti o važnosti financijskog obrazovanja odraslih, mladih i djece. Ove se godine obilježava u razdoblju od 21. do 27. ožujka. Obilježavanje ovog tjedna započelo je još 2012. godine na globalnoj razini, a manifestaciji se u kroz navedeno razdoblje pridružilo više od 53 milijuna mladih i djece iz 176 zemalja, uključujući i našu zemlju.
Financijsko obrazovanje nužan je korak u osvještavanju ljudi o potrebi kvalitetnog informiranja prije donošenja neke financijske odluke, kao i postizanju financijskog prosperiteta i otpornosti. Velika pažnja financijskoj pismenosti građana pridaje se i u našoj zemlji, stoga se je Hrvatska i ove godine pridružila obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca. Obilježavanju ove manifestacije pridružile su se brojne domaće financijske, osiguravajuće, obrazovne i druge institucije kako bi podržale kontinuirano i sustavno financijsko opismenjavanje mladih i djece u RH.
Da je financijska pismenost svih građana RH vrlo važno pitanje, govori i činjenica da se na ovu temu provode istraživanja. U nastavku donosimo jedno koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, a koje je pokazalo pozitivne trendove u našoj zemlji.
Kakva je financijska pismenost u Hrvatskoj
Na internetskim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga objavljeni su rezultati istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj. Navedeno istraživanje provela je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) krajem 2019. godine u tri kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Rezultati istraživanja pokazali su da je financijska pismenost građana Republike Hrvatske na većoj razini nego što je bila u 2015. godini te je ona iznosila 12,3 bodova (od ukupno 21). Broj bodova povećao se u odnosu na one iz 2015. godine (11,7 bodova). Važno je napomenuti kako je istraživanje pokazalo da su građani naše zemlje financijski pismeniji u odnosu na građane Bugarske, Crne Gore, Gruzije, Moldavije, Sjeverne Makedonije i Rumunjske, u kojima je OECD također proveo istraživanje. Osim toga, ovim rezultatom Hrvatska se približila prosječnoj financijskoj pismenosti G20 zemalja u 2017. godini koja je iznosila 12,7 bodova.
Veće financijsko znanje
U odnosu na 2015. godinu, građani RH poboljšali su znanje o financijama, što potvrđuju rezultati istraživanja. Sudionici su odgovorili točno na 65 posto pitanja, u odnosu na 2015. godinu kada je prosjek točno odgovorenih pitanja iznosio 60 posto. Također, i samo financijsko ponašanje popravilo se s 51 posto na 55 posto. S druge strane istraživanje je pokazalo i jedan negativan trend – pogoršan je odnos prema trošenju novca (sa 60 posto na 58 posto). Rezultati su pokazali kako financijska pismenost raste s dobi ispitanika pa tako osobe starije od 29 godina imaju više znanja o financijama nego osobe mlađe dobi koje imaju najmanje odgovornosti prema novcu. Razlike u financijskoj pismenosti sudionika ovise i o lokaciji gdje žive ispitanici. Tako su stanovnici gradova pokazali višu razinu pismenosti u odnosu na one iz ruralnog područja. Razlike su vidljive i u spolu – muškarci su pokazali višu razinu financijske pismenosti u odnosu na žene.
Građani su postali odgovorniji , osim u jednoj kategoriji
Istraživanje OECD-a je pokazalo kako su građani s godinama postali odgovorniji u upravljanju vlastitim financijama. Točnije, štede novac, podmiruju na vrijeme svoje obaveze i kupuju promišljenije. S druge strane, građani naše zemlje još uvijek nisu pokazali veći interes za vođenje vlastitog budžeta, kao ni za dugoročne financijske planove. Prema istraživanju čak 68 posto građana naše zemlje aktivno štedi. Međutim, njih 50 posto novac čuva kod kuće, a samo mali postotak građana, njih 4 posto, novac ulaže u kupovinu dionica. Već tradicionalno, Hrvati vole investirati u nekretnine, što je potvrdilo i ovo istraživanje (10 posto njih ulaže u nekretnine). Ono što se pogoršalo u odnosu na 2015. godinu je odnos prema novcu. U navedenom vremenskom razdoblju povećao se je broj građana koji preferiraju trošenje novca umjesto štednje te su stava da je novac služi za trošenje.
Financijska uključenost je razmjerno visoka
Čak 85 posto građana Hrvatske upoznato je s barem pet financijskih proizvoda što prema ovom istraživanju ukazuje na to kako je financijska uključenost u Hrvatskoj razmjerno visoka. Pored toga, gotovo 90 posto građana ima otvoreni tekući račun ili kreditnu / debitnu karticu. U odnosu na 2015. godinu, smanjio se broj građana koji posjeduju neki oblik osiguranja. Samo 22 posto građana ima povjerenje u mirovinske planove. Od 100 posto ispitanika u ovom istraživanju, njih 77 posto oslanja se na državne mirovine, a čak 13 posto na vlastitu djecu ili neke druge članove obitelji.
Dodatne zanimljivosti iz istraživanja
Gotovo polovina ispitanika smatra kako njihova financijska situacija znatno, u većini slučajeva negativno, utječe na njihov život. Ipak 60 posto ispitanika vjeruje da financijski nisu prezaduženi, a samo jedna trećina njih bi svoju trenutnu financijsku situaciju opisala kao zadovoljavajuću.