Vrlo vjerojatno vam je poznato da se sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj zasniva na tri stupa, od koja su prvi i drugi obvezni, dok je treći dobrovoljan. U prva dva stupa mirovinskog osiguranja doprinose uplaćuje poslodavac osigurane osobe, dok u treći stup osiguranik dobrovoljno može uplaćivati sredstva kao svojevrstan oblik dodatne štednje za mirovinu. Ovakav trodijelni mirovinski sustav poznajemo od 2002. godine.
Kako točno funkcionira mirovinski sustav u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj imamo tri mirovinska stupa. Prvi je obvezni i temelj je međugeneracijske solidarnosti i u njega svaki mjesec ode 15 posto vaše bruto plaće. Financijska sredstva koja se akumuliraju u prvi mirovinski stup odmah se troše jer se taj iznos isplaćuje sadašnjim umirovljenicima. Drugi stup je također obvezan i u njega ode 5 posto vaše mjesečne bruto plaće. To je novac koji štedite za svoju mirovinu. Treći stup je dobrovoljan i u njega sredstva možete uplaćivati vi ili vaš poslodavac ili vi i vaš poslodavac.
Prvi mirovinski stup
Prvi stup mirovinskog osiguranja je obvezan i kao takav u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Poslodavac osigurane osobe uplaćuje svakog mjeseca 15 posto doprinosa iz bruto plaće osiguranika. Temelj ovog stupa je načelo međugeneracijske solidarnosti i iz njega se trenutno isplaćuju mirovine današnjih umirovljenika.
Drugi mirovinski stup
Drugi stup je, kao i prvi, obvezan, međutim temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji i njime upravljaju mirovinska društva u privatnom vlasništvu. Njihov rad nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). U ovom slučaju poslodavac osigurane osobe isplaćuje 5 posto njegove bruto plaće na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu kojeg je odabrao sam osiguranik. Drugi stup temelji se na štednji u obveznim mirovinskim fondovima kategorije A, B ili C, koje se razlikuju po načinima i rizičnosti ulaganja pojedinog fonda. Osiguranik ima pravo birati u kojoj će od tri kategorije štedjeti, pri čemu se poštuju određena zakonska načela, poput onog koliko godina mu je preostalo do starosne mirovine. Štednja u drugom mirovinskom stupu je nasljedna.
Treći mirovinski stup
Odnosi se na dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje je u nadležnosti društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Smatra se individualnim oblikom štednje za mirovinu, a s obzirom na to da je u potpunosti dobrovoljan, osoba ima potpunu kontrolu nad uplatama u štednju, odnosno sama bira dinamiku, trajanje i visinu štednje.
Osiguranik štednjom u ovom stupu također ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva koja iznose maksimalno 750 kn godišnje za uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju do 5.000 kn, odnosno 15 posto od uplaćenog doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini. Osiguranik ima pravo uplatiti i više od navedenog iznosa i to u više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Međutim poticajna sredstva države odnose se isključivo na uplaćenu štednju do 5.000 kn u jednom fondu.
Osim osiguranika, na račun njegove štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu može uplaćivati i njegov poslodavac. Uplate poslodavca do 6.000 kn na osobni račun zaposlenika se ne oporezuju. Uplaćena sredstva u dobrovoljni mirovinski fond osiguranik može podići najranije s 55 godina života, bez obzira na radni status. Štednja u ovom stupu je također nasljedna.