Glazba ne poznaje granice: Tko su ljudi koji stvaraju koncertni život Hrvatske?
Iza svakog koncerta stoje ljudi koji povezuju umjetnike, kulturne ustanove i publiku. EDUCLASSICA 2026., prvi sektorski samit glazbenih organizatora u Hrvatskoj, usmjeren je na jačanje suradnje, razvoj koncertne scene i dostupnost kvalitetnih glazbenih sadržaja djeci, mladima i odraslima.
EDUCLASSICA 2026. prvi je sektorski samit glazbenih organizatora u Hrvatskoj, osmišljen kao mjesto povezivanja organizatora, umjetnika i kulturnih ustanova. Iza inicijative stoji Hrvatska udruga glazbenih organizatora (HUGO), koja želi olakšati suradnju među različitim sredinama, potaknuti razvoj publike i omogućiti da kvalitetni glazbeni sadržaji budu dostupniji djeci, mladima i odraslima diljem Hrvatske.
Kada govorimo o koncertima, najčešće razmišljamo o glazbenicima na pozornici, izvedbi i doživljaju publike. No iza svakog koncerta stoji čitav niz ljudi, odluka i procesa bez kojih susret umjetnosti i publike ne bi bio moguć. Organizatori, producenti, kulturne ustanove, udruge i festivali svakodnevno stvaraju uvjete za glazbeni život, često djelujući u različitim okolnostima i s nejednakim resursima.
Upravo je povezivanje tih ljudi u središtu EDUCLASSICA-e 2026., prvog sektorskog samita glazbenih organizatora u Hrvatskoj, održanog od 14. do 16. listopada na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Samit je organizirala Hrvatska udruga glazbenih organizatora (HUGO), s idejom da otvori prostor za razmjenu znanja, razgovor o zajedničkim izazovima i razvoj novih partnerstava.
O tome kako se gradi povezanija hrvatska koncertna scena, zašto su manje sredine posebno važne i kako glazbu približiti novim generacijama razgovarali smo s Dinom Bušić, predsjednicom HUGO-a, i Marinom Kaporelom, glavnim tajnikom udruge.
Povezivanje kao temelj razvoja glazbene scene
Hrvatska ima izvrsne glazbenike, brojne koncertne prostore, festivale i vrijedne lokalne inicijative. Ipak, potencijal tih resursa nije uvijek dovoljno povezan, a organizatori se često suočavaju sa sličnim izazovima bez dovoljno prilika za zajedničko djelovanje.
Hrvatska udruga glazbenih organizatora nastala je upravo iz potrebe za povezivanjem ljudi i organizacija koji oblikuju koncertni život u različitim dijelovima zemlje. Zanimljivo je da je inicijativa potekla iz Dalmacije, iz iskustva manjih sredina u kojima organizacija kvalitetnih glazbenih programa često ovisi o entuzijazmu pojedinaca i ograničenim financijskim i produkcijskim mogućnostima.
„Želimo potaknuti suradnju među onima koji već godinama oblikuju hrvatski koncertni život, ali i pružiti podršku sredinama koje svoje programe tek razvijaju”, ističe Dina Bušić.
Cilj udruge nije stvaranje jedinstvenog modela koji bi odgovarao svima, nego povezivanje organizatora različitih profila i iskustava – od etabliranih koncertnih institucija i festivala do manjih kulturnih ustanova i lokalnih inicijativa. Takva mreža može olakšati razmjenu znanja, otvoriti nove mogućnosti suradnje i pridonijeti profesionalizaciji koncertne djelatnosti.
EDUCLASSICA je zamišljena kao mjesto na kojem se takva suradnja može razvijati kroz konkretne razgovore, susrete i projekte.
Prijavite se na newsletter
Interaktivna karta koja povezuje organizatore i umjetnike
Kvalitetna glazba trebala bi biti dostupna svima, bez obzira na to gdje žive. Povezivanjem organizatora, umjetnika i kulturnih ustanova moguće je otvoriti nove prilike za koncerte, razvijati publiku i stvarati bogatiji kulturni život i u manjim sredinama. Jer kada se znanje, iskustvo i resursi dijele, glazba dobiva priliku doprijeti do više ljudi i postati važniji dio svakodnevice zajednice.
Jedan od ključnih projekata predstavljenih u sklopu samita jest interaktivna karta glazbenih organizatora u Hrvatskoj. Nastala je u okviru projekta mapiranja koji HUGO provodi tijekom 2026. godine, a njezina je svrha učiniti vidljivijom postojeću mrežu organizatora i olakšati pronalaženje potencijalnih partnera.
Kako objašnjava Marin Kaporelo, karta je zamišljena kao praktičan alat za povezivanje organizatora iz različitih gradova, planiranje zajedničkih programa i pronalaženje novih mogućnosti za gostovanja. U planu je i uspostava baze podataka glazbenih ansambala na mrežnoj stranici udruge, kako bi organizatori na jednom mjestu mogli pronaći informacije o izvođačima i njihovim programima.
Takav je pristup posebno koristan manjim ustanovama koje žele pokrenuti koncertni ciklus, ali nemaju dovoljno kontakata ili iskustva u produkciji. Ponekad u nekom gradu postoji odgovarajući prostor, zainteresirana publika i ustanova spremna razvijati kulturni program, no nedostaju informacije o mogućim izvođačima i partnerima.
„Mapiranje ne vidimo samo kao prikupljanje podataka, nego kao stvaranje zajedničke infrastrukture znanja i suradnje”, naglašava Dina Bušić.
Uz mapiranje, udruga razvija projekt KONCI.HR – Koncertni ciklus Hrvatske, usmjeren na olakšavanje cirkulacije kvalitetnih glazbenih programa među gradovima, zajedničko planiranje gostovanja i dijeljenje organizacijskih troškova. Ideja je da pojedinačne inicijative postanu dijelom šire i održivije mreže.
„Razvoj publike ne počinje prodajom ulaznica, nego stvaranjem prilika za susret s glazbom.” — Dina Bušić, predsjednica Hrvatske udruge glazbenih organizatora (HUGO)
Kvalitetan koncertni program ne bi smio biti privilegij velikih gradova
Dostupnost kulturnih sadržaja često ovisi o mjestu stanovanja. Dok veći gradovi imaju razvijeniju koncertnu infrastrukturu, manje sredine nerijetko ovise o pojedincima koji svojim entuzijazmom i znanjem održavaju lokalni kulturni život.
No za razvoj kvalitetnog glazbenog programa nije nužno imati specijaliziranu koncertnu ustanovu. Uz odgovarajući prostor, zainteresiranu publiku i lokalnog partnera, moguće je stvarati programe koji odgovaraju potrebama zajednice. Povezivanje s drugim organizatorima pritom može olakšati produkciju, razmjenu izvođača i planiranje gostovanja.
Dugoročna ambicija HUGO-a upravo je omogućiti takav razvoj, uz poštovanje posebnosti svake sredine.
„Naša je ambicija da kvalitetan koncertni program ne bude privilegij velikih kulturnih središta i da suradnja među organizatorima postane prirodan način funkcioniranja hrvatskog koncertnog života”, ističe Bušić.
Takva vizija podrazumijeva i promjenu načina razmišljanja: umjesto da svaka ustanova djeluje samostalno, postojeći resursi, znanja i kontakti mogu se povezivati kako bi više ljudi dobilo priliku upoznati kvalitetne glazbene sadržaje.
Razvoj publike počinje mnogo prije prvog koncerta
Jedna od važnih tema EDUCLASSICA-e bila je razvoj publike, s posebnim naglaskom na djecu i mlade. Pritom nije riječ samo o privlačenju novih posjetitelja u koncertne dvorane, nego o stvaranju prilika za upoznavanje umjetnosti, razumijevanje glazbe i aktivno sudjelovanje u kulturnom životu.
„Razvoj publike ne počinje prodajom ulaznica, nego stvaranjem prilika za susret s glazbom”, kaže Dina Bušić.
Djeca i mladi trebali bi imati pristup kvalitetnim umjetničkim sadržajima neovisno o mjestu u kojem odrastaju ili ekonomskim okolnostima svojih obitelji. Za to je potrebno povezivati umjetnike, organizatore i obrazovne ustanove te osmišljavati programe koji glazbu približavaju novim generacijama na njima razumljiv i zanimljiv način.
Upravo su zato u program EDUCLASSICA-e uključena međunarodna iskustva iz Islanda i Norveške.
Islandska glazbena pedagoginja Elfa Lilja Gísladóttir predstavila je iskustva projekta List fyrir alla – Art for All, usmjerenog na dostupnost umjetničkih sadržaja djeci i mladima. Među njezinim je iskustvima i projekt Upptakturinn, u kojem djeca i mladi razvijaju vlastite skladbe uz podršku umjetnika i studenata, a njihove radove potom izvode profesionalni glazbenici u koncertnoj kući Harpa u Reykjavíku.
Morten Brenne iz norveške ustanove Kulturtanken – Arts for Young Audiences donosi iskustvo razvoja programa za mladu publiku i produkcije školskih koncerata u okviru organizacije Rikskonsertene – Concerts Norway. Kao trubač i dirigent povezuje izvođačku praksu s razvojem programa namijenjenih djeci i mladima.
Njihova iskustva pokazuju kako se suradnjom kulturnog i obrazovnog sektora mogu stvarati dugoročni programi koji mladima omogućuju aktivan susret s umjetnošću.
Od studentskih ideja do novih koncertnih iskustava
Važan dio programa posvećen je i studentima glazbenih akademija iz Zagreba, Splita i Osijeka. U okviru projekta „Školska ploča s notnim crtovljem”, koji zajednički provode Hrvatska glazbena mladež i HUGO, odabrani studentski projekti razvijaju se uz podršku međunarodnih stručnjaka.
Takve inicijative studentima pružaju priliku da vlastite ideje pretvore u konkretne programe i upoznaju različite aspekte rada u glazbenom sektoru, od osmišljavanja sadržaja do njegove produkcije i predstavljanja publici.
Program EDUCLASSICA-e uključio je i sadržaje namijenjene mlađoj publici, među kojima su glazbena priča „Fantastični svijet životinja” i koncert-predstava „Dirigenti”.
Uz to, razgovaralo se o razvoju novih koncertnih prostora i njihove publike, odnosu umjetnika, agencija i festivala te mogućnostima digitalnog umrežavanja. Zajednička je nit svih tih tema potraga za načinima na koje glazbeni sadržaji mogu postati dostupniji, a suradnja među dionicima jednostavnija i učinkovitija.
Što ostaje nakon samita?
Za Dinu Bušić najvažniji rezultat EDUCLASSICA-e nisu samo razgovori i razmjena iskustava, nego konkretne suradnje koje iz njih mogu proizaći. Zajedničko planiranje programa, novi partneri za umjetnike i koncerti u sredinama u kojima ih dosad nije bilo dovoljno neki su od ciljeva kojima udruga želi pridonijeti.
Marin Kaporelo pritom ističe važnost praktičnih alata koji će takvu suradnju olakšati i nakon završetka samita. Interaktivna karta, planirana baza ansambala i projekti poput KONCI.HR-a trebali bi organizatorima omogućiti jednostavnije povezivanje i bolju iskorištenost postojećih resursa.
U konačnici, razvoj glazbenog života ne ovisi samo o talentiranim izvođačima i kvalitetnim programima. Jednako su važni ljudi koji stvaraju uvjete za njihovu realizaciju, povezuju različite sredine i pronalaze načine da umjetnost približe novoj publici.
EDUCLASSICA 2026. zato otvara važno pitanje za budućnost hrvatske kulture: kako stvoriti sustav u kojem suradnja postaje pravilo, a mogućnost susreta s kvalitetnom glazbom dostupnija svima, bez obzira na to gdje žive?
FOTOGRAFIJE: PR.
