obrt
Kompanije

Mini vodič kako obrt funkcionira kao poslovni model

Obrt je oblik poslovanja koji se ističe osobnim radom i vodstvom vlasnika te je fokusiran na pružanje usluga ili proizvodnju.

Prema pisanju Zakona o obrtu, točna definicija obrta nalaže da je riječ o samostalnom i trajnom obavljanju dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Za pokretanje obrta potrebna je registracija kod nadležnih državnih tijela, no često su potrebne i potvrde o obrazovanju, posebne dozvole ili licence – ovisno o vrsti obrta. Za razliku od j.d.o.o.-a ili d.o.o.-a, obrti su uglavnom manji po veličini i obimu poslovanja te se primarno fokusiraju na lokalno tržište ili specifičnu nišu.

obrt

Koje vrste obrta postoje?

Postoji nekoliko različitih kategorija koje se razlikuju po vrsti uvjeta i kvalifikacija potrebnih za njihovo obavljanje.

Slobodni obrti

Radi se o vrsti obrta koji ne zahtijevaju posebne stručne kvalifikacije ili specifičnu stručnu spremu te ova vrsta uglavnom uključuje djelatnosti koje ne zahtijevaju specijalizirane vještine ili obuku. Za njihovo obavljanje dovoljno je ispuniti opće uvjete potrebne za pokretanje obrta.

Vezani obrti

Nasuprot slobodnim, vezani obrti zahtijevaju određenu razinu stručne spreme ili prolazak kroz specifične ispite o stručnoj osposobljenosti. To mogu biti majstorski ispiti ili drugi oblici formalnog obrazovanja. Primjeri vezanih obrta uključuju automehaničare, frizere, instalatere grijanja i klimatizacije i slične zanate.

  • Povlašteni obrti

Riječ je o posebnoj kategoriji koja zahtijeva dobivanje određenih povlastica ili dozvola od nadležnih ministarstava ili tijela. Povlastica obično se izdaje za djelatnosti koje su posebno regulirane zbog svoje specifičnosti ili važnosti, primjerice morski i slatkovodni ribar.

Posebna skupina

U ovu skupinu propadaju tradicijski i umjetnički obrti. Naime, tradicijski obrti obuhvaćaju zanate koji se oslanjaju na povijesne i kulturne obrasce te se obično obavljaju s velikim udjelom ručnog rada. Što se tiče umjetničkih obrta, isti se ističu svojom estetskom vrijednošću i kreativnošću, gdje majstori-umjetnici stvaraju jedinstvene proizvode ili usluge.

Svaka od ovih kategorija obrta ima svoje specifične zahtjeve i regulative koje su detaljno propisane Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima te načinu izdavanja povlastica., a radi se o pravilniku koji određuje stupanj i vrstu stručne spreme potrebne za obavljanje vezanih obrta, kao i način na koji se izdaju povlastice za povlaštene obrte.

Još jedna od vrsta obrta je i sezonski obrt koji funkcionira na sljedeći način. Osobe koje obavljaju sezonski obrt za vrijeme trajanja uspostavljaju svojstvo osiguranika. Također, sezonsko obavljanje obrta u određenom razdoblju se upisuje u Obrtni registar, a obrtnik ne smije obavljati obrt izvan upisanog razdoblja.

Prijavite se na newsletter

Uvjeti za otvaranje obrta

Obrt predstavlja osobnu i trajnu gospodarsku djelatnost koju vodi fizička osoba s ciljem ostvarivanja dobiti. Obrt se bazira na proizvodnji, prometu ili pružanju usluga na tržištu.

Kako bi pojedinac mogao zakonito obavljati obrt, mora zadovoljiti određene opće uvjete. Osoba ne smije biti pod sudskom zabranom obavljanja određene djelatnosti, što uključuje zabrane izrečene kroz pravomoćne sudske presude, rješenja o prekršajima ili odluke Suda časti Hrvatske obrtničke komore. Zatim, osoba mora imati pravo na korištenje odgovarajućeg prostora ako je to nužno za obavljanje obrta.

Kada osoba započne s radom u svom obrtu, stječe prava i obaveze koje proizlaze iz radnog odnosa, osim ako već ne ostvaruje ta prava na nekoj drugoj osnovi. Za legalno obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta, obrtnik mora posjedovati obrtnicu, a za obavljanje povlaštenih obrta potrebna je i posebna povlastica ili dozvola. Obrtnicu izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji ili nadležni ured Grada Zagreba, a ova stavka ovisi o tome gdje će biti prijavljeno obrta. Nadalje, povlastice izdaju nadležna ministarstva ili druga tijela,u skladu s posebnim propisima koji se odnose na specifične djelatnosti obrta. Sadržaj i oblik obrtnice određuje pravilnik ministra nadležnog za obrt koji također određuje i cijenu obrtnice.

Obrtnica uključuje:

1. matični broj obrta koji služi kao identifikacijska oznaka
2. osobni identifikacijski broj (OIB) obrtnika

 
Obrti se upisuju u Obrtni registar na temelju rješenja (javno dostupan dokument) koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji ili nadležni ured Grada Zagreba.

Načini oporezivanja

Postoje tri vrste oporezivanja, a obrtnik ih sam odabire:

Paušalno oporezivanje

Poduzetnici koji ne spadaju u sustav PDV-a po Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i čiji godišnji primitci ne prelaze 40.000,00 eura mogu plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu. Paušalni porez na dohodak se utvrđuje rješenjem Porezne uprave, a obuhvaća i mjesečni paušalni prirez porezu na dohodak te rokove plaćanja. Iznos paušalnog poreza i prireza za nadolazeće porezno razdoblje temelji se na godišnjem izvješću koje podnosi obrtnik na Obrascu PO-SD.

Uvjeti za paušalno oporezivanje obrtničke djelatnosti su:
1. da obrtnik nije obveznik PDV-a (ni kao obvezni, ni kao dobrovoljni obveznik)
2. da po osnovi samostalnih djelatnosti godišnje ne ostvari ukupne primitke veće od dozvoljenog graničnog iznosa za ulazak u sustav PDV-a

Obrtnici koji plaćaju porez paušalno ne moraju voditi poslovne knjige, osim evidencije prometa. Međutim, obavezni su voditi ostale evidencije prema zakonskim odredbama. Ova mogućnost postoji i za obrtnike koji posluju u supoduzetništvu, pod uvjetom da svaki suvlasnik zadovoljava navedene uvjete.

Plaćanje poreza na dohodak

Prema Zakonu o porezu na dohodak, dohodak je razlika između primitaka i izdataka tijekom jedne kalendarske godine. Dohodak obuhvaća sve primice koje porezni obveznik ostvari na tržištu rada, trgovini robom i uslugama, kapitalom, kao i prihode od iznajmljivanja imovine i imovinskih prava, te prihode od osiguranja. Dohodak od samostalne djelatnosti uključuje prihode od obrta, slobodnih zanimanja, te poljoprivrede i šumarstva.

Rashodi koji se odbijaju od dohotka uključuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje za zaposlenike, pod uvjetom da se na te premije ne plaća porez na dohodak. Rashodi koji nisu povezani s obavljanjem djelatnosti ili nisu rezultat te djelatnosti ne mogu se odbiti.

Porezna stopa na dohodak ovisi o visini ostvarenog dohotka. Porezni obveznici mogu umanjiti svoj dohodak kroz različite odbitke predviđene Zakonom o porezu na dohodak, poput troškova za nove zaposlenike, obrazovanje, istraživanje i razvoj, donacije i slično. Ovako umanjeni dohodak podliježe oporezivanju, ali postoji iznos osobnog odbitka do kojeg se porez ne plaća.

Plaćanje poreza na dobit

Prema Zakonu o porezu na dobit, porezna stopa iznosi 18% za porezne obveznike s godišnjim prihodima od 1.000.000,00 eura ili više. Za one s godišnjim prihodima do 1.000.000,00 eura stopa je 10%. Fizičke osobe koje utvrđuju dohodak kao samostalne djelatnosti mogu odabrati plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak, posebno ako u prethodnoj godini ostvare ukupne prihode veće od 1.000.000,00 eura.

Porezna osnovica za porez na dobit se određuje kao razlika prihoda i rashoda prema računovodstvenim propisima, prilagođena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Za rezidente, porezna osnovica obuhvaća dobit ostvarenu i u tuzemstvu i inozemstvu, dok za nerezidente uključuje samo dobit ostvarenu u tuzemstvu. Također, u poreznu osnovicu se uključuje dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, izračunata prema tržišnoj vrijednosti imovine, osim ako je zakonom drukčije propisano.

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Svaka fizička ili pravna osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u Hrvatskoj plaća porez na dodanu vrijednost (PDV) za isporučena dobra ili obavljene usluge. PDV se plaća po stopama od 5%, 13% i 25%.

Obrtnici postaju obveznici PDV-a ako njihove godišnje isporuke premaše 40.000 EUR, nakon odbitka oslobođenih isporuka. U tom slučaju, moraju se upisati u Registar obveznika PDV-a. Obrtnici se mogu dobrovoljno upisati u Registar pri početku poslovanja ili u bilo koje doba, ali se obvezuju biti u sustavu PDV-a najmanje tri godine.

Obrtnici upisani u Registar imaju pravo na odbitak pretporeza. Ako je pretporez veći od porezne obveze, imaju pravo na povrat razlike. PDV se obračunava na isporuke dobara i usluga unutar Hrvatske, stjecanje dobara unutar EU, obavljanje usluga u Hrvatskoj i uvoz dobara.

Obrtnici koji su obveznici poreza na dohodak obračunavaju PDV na temelju naplaćene naknade, a odbitak pretporeza primjenjuje se kada je račun plaćen. Za isporuke i stjecanja unutar EU, PDV se obračunava na temelju računa, bez obzira na plaćanje.

Zatvaranje obrta

Nadležno upravno tijelo koje izdaje obrtnice također je zaduženo za odjavu obrta. Ono donosi rješenje o prestanku obrta i nakon što rješenje postane pravomoćno, briše obrt iz Obrtnog registra. Obrt može prestati odjavom ili automatski po zakonu.

Automatski prestanak obrta događa se u situacijama poput smrti obrtnika (ako se obrt ne nastavi voditi), osude obrtnika na zatvorsku kaznu za djela vezana uz obrt, ili ako obrtnik ne započne s radom u roku od godine dana od izdavanja obrtnice.

Zatvaranje obrta u 4 koraka

  1. Odjava iz Obrtnog registra:
    • Posjetite nadležni ured, ovisno o mjestu sjedišta obrta.
    • Ponijeti original obrtnice i ispuniti OR obrazac.
    • Zatvaranje obrta besplatno od 1. rujna 2021.
    • Odjava je moguća i online putem sustava e-obrti.
  2. Preuzimanje rješenja:
    • Gradski ured za gospodarstvo rješenjem utvrđuje prestanak obrta u roku od 2-3 dana.
    • Rješenje o prestanku rada obrta možete podići u Gradskom uredu za gospodarstvo ili ga čekati na kućnu adresu.
    • Zatvaranje žiro računa obrta u banci je moguće uz predočenje rješenja o zatvaranju obrta.
    • Nakon toga, preporuča se kontaktirati nadležnu Poreznu upravu radi provjere dugovanja i preuzimanja potvrde o nepostojanju duga.
  3. Odjava sa HZMO:
    • Odjavite obrt i vlasnika obrta u nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
    • Priložite obrasce M2-P i M12-P te rješenje o prestanku rada obrta.
    • Potrebne podatke za popunjavanje tiskanica možete naći na tiskanicama M1-P i M11-P koje ste popunjavali prilikom otvaranja obrta.
    • Datum odjave je datum podnošenja zahtjeva za prestanak rada obrta.
  4. Upis staža osiguranja:
    • Nakon odjave s mirovinskog osiguranja, upišite ukupan staž osiguranja na HZMO-u.
    • Ishodite potvrdu Porezne uprave o nepostojanju duga po osnovi javnih davanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
    • Podnesite Zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja za samostalnog obveznika doprinosa nakon prestanka osiguranja.
    • Preporuča se provjera statusa obrta u Registru poreznih obveznika s nadležnom Poreznom upravom.

Važni linkovi

1. Hrvatska obrtnička komora – Vodič za poslovanje u obrtu, siječanj 2024.
2. Uvjeti za otvaranje i obavljanje obrta
3. e-obrt
4. Potpore za samozapošljavanje 2024.
5. Mjere.hr
6. Nacionalna klasifikacija djelatnosti

FOTOGRAFIJE: Unsplash, Pexles

Povezani članci

Najnovije

U galeriji hotela Rixos Premium Dubrovnik 12. srpnja 2024. otvorena je izložba “ZLATNA UVERTIRA” Dorin Zelenika, na kojoj su predstavljeni radovi akril na platnu.

Posljednjih godina svjetska modna scena postaje sve inkluzivnija, sve više uključujući osobe s invaliditetom u modne piste, kampanje i editorijale. Ovaj pomak prema raznolikosti pomaže razbijanju stereotipa i promovira prihvaćanje različitosti unutar industrije ljepote i mode.

IZIPIZI je brend koji je transformirao percepciju o naočalama kao skupom modnom dodatku, nudeći moderne, kvalitetne i elegantno dizajnirane modele po razumnim cijenama. Njihove naočale su popularne diljem svijeta, savršene za svaku priliku od čitanja do sunčanja, uz očuvanje planeta.