Kompanije

Što je to gig ekonomija i je li zaista riječ o budućnosti tržišta rada?

Tržište rada oduvijek je bilo područje sklono dinamičnim promjenama na koje utječu brojni čimbenici.

Primjerice, globalizacija i veliki razvoj tehnologije, donijeli su neke nove organizacijske strukture, a samim time i poslove koji poprilično brzo zauzimaju vodeća mjesta na tržištu rada, pritom one postojeće skidajući s trona. Osim globalizacije i digitalnog napretka, društvene promjene i ekonomski uvjeti također obliku način na koji radimo te generiraju nove modele zapošljavanja.

Gig ekonomija ili ekonomija slobodnih zanimanja, odnosno freelancera, posljednjih godina uzima maha. Naime, radi se o obliku zapošljavanja koji je karakterističan po tome što se bazira na vanjskim suradnicima, kreirajući tako tržište rada koje se oslanja na privremene angažmane, neuvjetovanu lokaciju te nepuno i fleksibilno radno vrijeme.

Izraz „gig“ posuđen iz glazbenog svijeta, a nadovezuje se na kontekst gaže, odnosno kratkoročnih angažmana na različitim mjestima.

Prednosti gig ekonomije

Najveće prednosti gig ekonomije su fleksibilnost i neovisnost. Radnici u ovoj vrsti zaposlenja imaju mogućnost prilagoditi svoj radni raspored vlastitim potrebama i životnim situacijama. To znači da pojedinci mogu raditi onoliko koliko žele, gdje i kada to žele. Ova fleksibilnost posebno je privlačna ljudima koji žele dodatni izvor prihoda između redovnih poslova. Najpopularnije platforme u Hrvatskoj su Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt dok globalno najveći udio imaju Fiverr, Amazon Flex, Lyft, TaskRabbit, Upwork, OnlyFans itd.

Uz fleksibilnost, gig radnici imaju priliku raditi na raznolikim projektima i zadacima, stječući tako širok spektar iskustava i razvoj različitih vještina koje posljedično mogu plasirati na tržište rada i otvoriti si još poslovnih mogućnosti. Također, gig radnici često djeluju kao samostalni poduzetnici, a to im pruža visok stupanj neovisnosti jer sami donose odluke o svojoj karijeri, postavljaju cijene za svoje usluge te imaju kontrolu nad vlastitim poslovnim putem.

Ovakva vrsta ekonomije pruža veliku priliku malim poduzetnicima da rastu i razvijaju svoje poslovanje, dok s druge strane, samostalni radnici mogu izgraditi vlastiti brend i pridobiti povjerenje klijenata. Također, internet i društvene mreže ili digitalne platforme, omogućavaju radnicima pružanje svojih usluga širom svijeta te otvaranje globalnog tržišta rada.

Benefiti i za poslodavce

Međutim, gig ekonomija pogodna je i za poslodavce jer prema radnicima nemaju nikakvu financijsku obavezu osim isplate dogovorenog honorara. To znači da su oslobođeni plaćanja razno raznih doprinosa, zdravstvenog osiguranja, plaćenog godišnjeg odmora i slično. Nadalje, poslodavci u gig ekonomiji imaju brži pristup specijaliziranim vještinama te umjesto da zaposle stalnog radnika, mogu privremeno angažirati stručnjaka samo za vrijeme trajanja određenog projekta.

Gig ekonomija je istovremeno izazov i prilika, kako za radnike, tako i za poslodavce. Za radnike otvara velik broj potencijalnih poslova te zaradu koja premašuje standardnu plaću u određenoj tvrtki, ali s druge strane i neizvjesnost jer poslovi se mogu otkazati „preko noći“. Za poslodavce pak nema sigurnosti da će radnik ostati na određenom zadatku do kraja jer ako i ne ispoštuje dogovoreno, nema konkretnih posljedica osim činjenice da se tog radnika neće do kraja isplatiti ili ponovno angažirati.

Gig ekonomija vrlo vjerojatno nikad neće zamijeniti konvencionalne poslovne modele, ali će s vremenom postati sastavni dio globalnog radnog sustava. Tvrtke će sve više integrirati gig radnike kako bi iskoristile fleksibilnost i specijalizirane vještine koje pružaju.

Potreba za promjenom

Gig ekonomija postala je popularna 2008. – 2009. kada je financijska kriza mnoge prisilila da se okrenu poslovima zasnovanim na zadacima nakon čega ide konkretna isplata putem prilagođene vrste ugovora ili fakture, odnosno računa izdanog od strane radnika za koji je potrebno imati registriran određeni oblik poslovanja.

Dok je harala pandemija COVIDA, mnogi poslodavci bili su prisiljeni smanjiti broj zaposlenih ili se prilagoditi radu od kuće. Upravo su to prekretnice koje su dodatno ispotencirale ulazak pojedinaca u sustav gig ekonomije jer su s jedne strane na to bili prisiljeni nakon gubitka posla ili su pak imali viška vremena koje su željeli utrošiti na koristan način. Nedugo zatim, fleksibilno radno vrijeme postalo je poslovni imperativ koji je donio pomalo zaboravljenu ravnotežu između posla i privatnog života.

Prijavite se na newsletter

Postaje li gig ekonomija – ekonomija budućnosti?

Prema McKinseyjevom izvještaju „Independent work: Choice, necessity, and the gig economy“, utvrđeno je da se do 162 milijuna ljudi u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno 20-30% radno sposobnog stanovništva, bavi nekom vrstom nezavisnog rada. Iako demografski raznoliki, nezavisni radnici uglavnom se svrstavaju u četiri skupine:

  1. slobodni agenti koji aktivno biraju nezavisni rad i ostvaruju osnovni prihod od njega;
  2. povremeni zarađivači koji koriste nezavisni rad za dodatni prihod i to čine dobrovoljno;
  3. oni koji to čine s oklijevanjem te svoj glavni izvor prihoda vide u nezavisnom radu, ali bi radije obavljali tradicionalne poslove; i
  4. oni koji su u nepovoljnoj financijskoj situaciji te obavljaju dodatni posao iz nužnosti.

Budućnost gig ekonomije donosi širenje raznolikosti ponude radnih mjesta, a to u praksi znači da radnici više neće biti ograničeni na tradicionalne poslove. Umjesto toga, mogu očekivati širok spektar prilika. Ovo uključuje rad na projektima, savjetodavne usluge, umjetničke zadatke, virtualne asistente i još mnogo toga.

Isto tako, s tehnološkim napretkom, platforme koje povezuju radnike s poslodavcima postaju još sofisticiranije i prilagođenije potrebama tržišta rada, a alati poput umjetne inteligencije imaju veoma važnu ulogu u brzini produkcije sadržaja te mogućnosti obavljanja više zadataka u kraćem vremenskom periodu.

Izazovi slobodnog zaposlenja

Jedan od najvećih izazova za radnike u gig ekonomiji je pronaći prve klijente i angažmane. Uglavnom su najuspješniji oni koji iza sebe imaju iskustvo klasičnog rada u branši u kojoj žele nastaviti raditi kao vanjski suradnici ili su pak već dugi niz godina pružatelji određene usluge (fotografija, grafički ili web dizajn, internet oglašavanje i slično).

Također, prilikom dogovaranja određenog posla, krucijalno je na početku jasno definirati uvjete kako tijekom rada ne bi došlo do nesuglasica ili neispunjenih očekivanja. Ono što se relativno često događa početnicima u sustavu gig ekonomije je prihvaćanje svih ponuda te probijanje dogovorenih rokova.

Radnici moraju znati koliko poslova odjednom mogu preuzeti na sebe, a da pritom svaki odrade na zadovoljavajući način. Katkad su zamamni honorari mamac koji radnike dovede u probleme te narušavanje vlastitog imidža koji je također važan aspekt kada je riječ o ovakvoj vrsti zaposlenja.

Tko sve sudjeluju u žrvnju gig ekonomije?

Gig ekonomija povezuje tri ključna sudionika – korisnike, digitalne platforme (ili aplikacije) te pružatelje proizvoda ili usluga.

Iako digitalne platforme nisu koncipirane kao tradicionalni poslodavci, dolazi do pojave posrednika koji preuzimaju ulogu poslodavaca za radnike angažirane putem platformi.

Pružatelji usluga, odnosno freelanceri, obrtnici i zaposlenici u gig ekonomiji, imaju priliku ostvarivati prihode bez obzira na dob, spol, nacionalnost ili lokaciju.

Ključno je da izvrsno obavljaju svoj posao, a globalno tržište, s dvoznamenkastim stopama rasta, pruža brojne prilike za zaradu.

Nastavno tome, korisnici su sljedeća ključna strana gig ekonomije jer koristeći platforme za razne potrebe ili usluge, uključujući putovanja, kupnju proizvoda, savjetovanje, dizajniranje, dostavu hrane ili taxi usluge, doprinose normalnom funkcioniranju sistema gig ekonomije.

Povezani članci

Najnovije

U galeriji hotela Rixos Premium Dubrovnik 12. srpnja 2024. otvorena je izložba “ZLATNA UVERTIRA” Dorin Zelenika, na kojoj su predstavljeni radovi akril na platnu.

Posljednjih godina svjetska modna scena postaje sve inkluzivnija, sve više uključujući osobe s invaliditetom u modne piste, kampanje i editorijale. Ovaj pomak prema raznolikosti pomaže razbijanju stereotipa i promovira prihvaćanje različitosti unutar industrije ljepote i mode.

IZIPIZI je brend koji je transformirao percepciju o naočalama kao skupom modnom dodatku, nudeći moderne, kvalitetne i elegantno dizajnirane modele po razumnim cijenama. Njihove naočale su popularne diljem svijeta, savršene za svaku priliku od čitanja do sunčanja, uz očuvanje planeta.