Od straha do osmijeha: Ivona Žužul mijenja percepciju oralne kirurgije
Medicinska stručnost daje rezultate, ali ljudskost stvara promjenu — tom filozofijom živi i radi dr. Ivona Žužul. Specijalistica oralne kirurgije i vlasnica ordinacije iDental, dr.sc. Ivona Žužul, dr.med.dent., govori o modernom pristupu dentalnoj medicini, važnosti povjerenja i ulozi tehnologije u stvaranju bezbolnog i humanijeg iskustva za pacijente.
Stomatološka ordinacija za dr. sc. Ivonu Žužul, dr. med. dent. nikad nije bila samo mjesto rada – bila je dio njezina djetinjstva, obiteljske svakodnevice, pa i inspiracije. Danas, kao specijalistica oralne kirurgije i vlasnica zagrebačke ordinacije iDental, dr. Ivona Žužul vodi tim, uvodi tehnološke inovacije i svakodnevno ruši mitove o kirurgiji kao bolnom iskustvu.
No njezin poslovni put nije bio puka nasljedna linija – odlučila je upisati specijalizaciju, preoblikovati ordinaciju i stvoriti sustav koji spaja tradiciju, vrhunsku stručnost i izrazito ljudski pristup. U razgovoru za boomerang.hr govori o profesionalnim prekretnicama, izazovima privatne prakse i vrijednostima koje nosi iz obitelji.
“Odrasla sam u ordinaciji” — to je početak moje priče
Oralna kirurgija – možete li laički objasniti čime se točno bavite i po čemu se razlikuje od “klasične” stomatologije?
Oralna kirurgija je grana dentalne medicine koja se bavi kirurškim zahvatima unutar usne šupljine – od uklanjanja kompliciranih umnjaka, rekonstrukcije kosti i cista, do ugradnje dentalnih implantata.
Za razliku od opće stomatologije, koja se fokusira na sanaciju karijesa, protetiku i svakodnevne zahvate, mi često rješavamo kompleksne slučajeve koji zahtijevaju naprednu dijagnostiku, precizno planiranje i operativni zahvat.
Moja ljubav prema stomatologiji došla je prirodno – odrasla sam uz majku koja je bila cijenjena stomatologinja. Kada je otišla u mirovinu, preuzela sam njezinu ordinaciju, ali sam istovremeno odlučila izgraditi svoj vlastiti put kroz specijalizaciju u oralnoj kirurgiji.
Zašto ste odabrali upravo oralnu kirurgiju kao specijalizaciju?
Bila sam okružena stomatologijom od malih nogu. No kako sam se razvijala u struci, shvatila sam da želim više – izazov, dinamiku, nešto što traži još više znanja, preciznosti i odgovornosti.
Oralna kirurgija mi je pružila upravo to. Ona mi je omogućila da nadogradim obiteljsku priču i da u svoj rad unesem osobnu razinu profesionalnosti i dubinske pažnje prema svakom pacijentu.
Koji vam je bio prijelomni trenutak kad ste znali da želite voditi svoju ordinaciju, a ne raditi u već postojećem sustavu?
Odrasla sam u stomatološkoj ordinaciji. Gledala sam mamu kako predano radi s pacijentima, gradi povjerenje i njeguje profesionalni integritet. Tada sam odlučila upisati specijalizaciju iz oralne kirurgije i stvoriti prostor koji spaja tradiciju s modernom specijalističkom praksom. Taj prijelaz bio je više od poslovne odluke – bio je to trenutak osobne i profesionalne odgovornosti.
Prijavite se na newsletter
Najveći strah proizlazi iz nepoznatog
“Ljudi misle da kirurgija mora boljeti. A najčešći komentar na kraju zahvata je: Već je gotovo?”
S kojim ste se mitovima ili predrasudama najčešće susretali kod pacijenata kada je riječ o vašem području?
Najčešća predrasuda je da oralna kirurgija mora boljeti. Ljudi dođu s očekivanjem neugodnog iskustva, a najčešći komentar na kraju zahvata je: “Zbilja? Već je gotovo?” Drugi mit je da implantati i kirurški zahvati nisu za “mlađe ljude”. Danas rješavamo različite situacije – od traume, bolesti do genetskih čimbenika – i imamo opcije koje su sigurne i dugoročne bez obzira na dob.
Cilj mi je uvijek pojednostaviti komunikaciju i objasniti da kirurgija ne mora biti zastrašujuća ako se radi stručno, promišljeno i s empatijom.
Psihološka priprema pacijenta je jednako važna kao i tehnički dio. Ljudi dolaze s raznim iskustvima – i pozitivnim i negativnim. Moj je zadatak da stvorim osjećaj sigurnosti i kontrole.
Oralna kirurgija počinje – razgovorom
Kako izgleda jedan kompleksan zahvat u vašoj ordinaciji – i koliko je važna psihološka priprema pacijenta?
Svaki kompleksan zahvat počinje – razgovorom. Pacijent najprije dobiva jasnu sliku o tome što ćemo raditi, kako i zašto. Koristimo 3D dijagnostiku, planiramo digitalno, procjenjujemo sve rizike i mogućnosti.
Kad pacijent zna da sve držiš pod nadzorom i da ga vodiš kroz cijeli proces – tada se opusti i surađuje. Zahvati poput ugradnje implantata ili augmentacije kosti više nisu bolni, ali i dalje su mentalno izazovni ako im ne pristupimo individualno i s poštovanjem prema strahu.
Precizna kirurgija – novo doba stomatologije
Koliko tehnologija mijenja vaše područje – i koje novitete posebno volite koristiti?
Mijenja sve. Digitalno planiranje implantata, 3D CBCT snimke, intraoralni skeneri, kirurški vodiči – sve to omogućava preciznost koju prije 10 godina nismo imali.
Tehnologija nam ne služi da impresioniramo, nego da unaprijedimo sigurnost, predvidljivost i udobnost za pacijenta. Zahvaljujući napretku tehnologije, implantati se danas mogu planirati i dizajnirati digitalno, čime se povećava preciznost i smanjuju komplikacije.
Volim znati da mogu ugraditi implantat s točnošću na milimetar i time značajno skratiti vrijeme oporavka.
Implantati bez misterija
Implantologija je veliki dio vašeg posla – možete li nam korak po korak objasniti što pacijent može očekivati kada dolazi na ugradnju implantata?
Prvi korak je temeljita dijagnostika – 3D snimka i analiza kosti. Nakon toga slijedi digitalno planiranje i razgovor s pacijentom.
Zatim slijedi sam zahvat – implantat se postavlja u lokalnoj anesteziji, i to traje najčešće 20 do 30 minuta. Oporavak obično uključuje blagu nelagodu koja se smanjuje analgeticima i ledom. Pacijent već istog dana može normalno funkcionirati.
Nakon 2 do 6 mjeseci slijedi postavljanje krunice. Sve vrijeme pacijent ima jasne informacije, zna što može očekivati i u kojem roku. Ljepota moderne implantologije je u tome što je sve predvidivo, sigurno i – u rukama iskusnog tima – vrlo ugodno iskustvo.
Implantati su najbliža zamjena prirodnih zuba jer ne oštećuju susjedne zube i dugoročno štite strukturu čeljusti od resorpcije, odnosno gubitka kosti.
Nakon ugradnje implantata, pravilna higijena ključna je za dugoročan uspjeh terapije. To uključuje redovito pranje zuba, korištenje zubnog konca, interdentalnih četkica i tuša za zube, kao i redovite kontrolne stomatološke preglede. Implantati nisu podložni karijesu, ali mogu oboljeti od periimplantitisa – upale koja nastaje zbog plaka i bakterija ako se zanemari higijena.
„Najveća nagrada je vidjeti kako pacijent ponovno pronalazi sebe kroz osmijeh.“ U oralnoj kirurgiji rezultat se ne mjeri samo u preciznosti zahvata, već u promjeni koju donosi u život pacijenta. Kada se netko napokon usudi nasmijati bez zadrške, kada se vrati njegova spontanost i sigurnost u sebe — tada medicina postaje osobna. Upravo ti trenuci, kaže dr. Žužul, podsjećaju je da je svaki zahvat mnogo više od tehnike: on je put prema povratku identiteta, samopouzdanja i radosti.
Najljepša kirurgija je ona koja vraća samopouzdanje
Na koje ste zahvate najponosniji – oni koji su medicinski bili izazovni ili oni koji su donijeli najveću promjenu pacijentu?
I jedno i drugo, ali najdublji dojam uvijek ostave oni pacijenti koji vam kažu da ste im promijenili život. Imala sam pacijenticu koja se desetljećima nije smijala zbog izgleda svojih zubi. Nakon završetka terapije, suznih očiju rekla mi je: “Sad mogu reći da se osjećam kao ja.” Takvi trenuci ostaju s vama. Oni vas podsjete zašto ste uopće izabrali ovu struku.
Kakav je osjećaj kad znate da nekome doslovno vraćate osmijeh – je li to ono što vas i dalje drži u ovom poslu?
To je najljepši dio mog posla. Kad pacijent pogleda svoj novi osmijeh – i ne vidi samo estetski rezultat, nego povratak samopouzdanja, spontanosti, identiteta – to me ispunjava. U tom trenutku više nismo samo liječnik i pacijent – već dvije osobe koje su prošle kroz proces zajedno, s povjerenjem.
Poduzetništvo u zdravstvu
Kao poduzetnica u zdravstvu, s čime se najčešće borite – birokracijom, edukacijom tržišta, pronalaskom kadra?
Sve navedeno. Birokracija zna biti frustrirajuća – jer unatoč tome što si u privatnom sektoru, mnogi procesi su i dalje spori i nefleksibilni. Edukacija tržišta je stalna potreba – pacijenti danas imaju pristup informacijama, ali ne znaju uvijek razlučiti što je istina, a što reklama.
No, najveći izazov mi je stvaranje tima – pronalaženje ljudi koji ne samo da znaju raditi posao, već ga rade s odgovornošću, željom za učenjem i odnosom prema pacijentu koji je uistinu ljudski. To su ljudi koje tražim – i to najviše čuvam.
Kako birate s kim ćete raditi u svom timu?
Kriteriji su mi vrlo jasni: stručnost, integritet i emocionalna inteligencija. Netko može imati savršen CV, ali ako ne zna prići pacijentu, čuti ga i komunicirati s poštovanjem – to nije moj čovjek.
Radno okruženje u ordinaciji je vrlo intenzivno, pa je međuljudska dinamika ključna. Zato biram ljude koji žele rasti, koji ne prebacuju odgovornost, koji su točni i iskreni. Kad nađeš takvu osobu – onda znaš da imaš temelj za dugoročnu suradnju.
Ivona Žužul: Život izvan ordinacije
Kako vi osobno održavate ravnotežu između odgovornosti poduzetnice i želje za privatnim vremenom i obitelji?
Učim svakodnevno. Suprug i ja imamo dvoje djece, i obitelj mi je izuzetno važna. Trudim se ne nositi posao kući – i kad sam s njima, biti zaista prisutna.
Volim sport, more, skijanje, igram tenis. Putovanja su moj bijeg i reset. Imam rituale – jutarnja kava u miru, šetnje, vikendi bez ekrana… Sve to me vraća meni, a kada sam mirna i ispunjena privatno, i poslovno mogu dati najviše.
Što biste poručili mladim ženama koje žele ući u svijet kirurgije – i što vi znate danas što biste voljeli da ste znali na početku?
Poručila bih – ne birajte između snage i nježnosti. Budite oboje. Kirurgija traži čvrstinu, ali i empatiju, prisutnost i stabilnost.
Voljela bih da sam ranije znala da ne morate imati sve odgovore odmah, da je u redu reći “ne znam, ali naučit ću”. I da ranjivost nije slabost – nego način da se povežete s ljudima.
I da, moguće je biti kirurginja, majka, poduzetnica i žena koja se smije iz dubine – samo ako si vjerna sebi.
FOTOGRAFIJE: osobna arhiva i Mario Poje.
