Kako upravljati korporacijom u trenucima krize?
Upravljanje u trenucima krize zahtijeva brzu, odlučnu i koordiniranu akciju. Ključni koraci uključuju jasno komuniciranje s relevantnim dionicima, identifikaciju prioriteta za zaštitu ključnih resursa i stabilizaciju poslovanja, te usvajanje agilnog pristupa prilagodbe novonastaloj situaciji radi očuvanja dugoročne stabilnosti i reputacije tvrtke.
Svaka vrsta djelatnosti u određenom trenutku poslovanja susreće se s kriznim situacijama. Naime, poslovne krize mogu predstavljati ozbiljne prijetnje za poduzeća, stvarajući situacije koje mogu dovesti do neželjenih ili negativnih ishoda u poslovanju.
Krizne situacije često proizlaze iz unutarnjih slabosti, poput primjerice nedostatka resursa ili konkurentske sposobnosti, što dovodi do slabljenja tržišne pozicije. Štete prouzročene krizom mogu biti raznolike, a neke od mogućnosti su financijski gubitci, pad produktivnosti zaposlenika ili prihoda, smanjenje reputacije poduzeća, štete, zagađenje okoliša ili negativne posljedice za različite interesne skupine, odnosno stakeholdere.
Neplanirana, neželjena i iznenadna poslovna kriza može ugroziti razvoj poduzeća ili ga dovesti u inferiornu poziciju. Krizne situacije uglavnom nastaju zbog nesposobnosti menadžmenta da prepozna i adekvatno reagira na promjene u okruženju, a ovaj problem je ujedno povezan i s konceptom strateške miopije, gdje tim vrhovnog menadžmenta pokazuje nedostatak strateškog promišljanja ili neadekvatnu sposobnost implementacije strategije.
Neki od simptoma krizne situacije mogu uključivati smanjenu likvidnost, poslovne gubitke, nisku profitabilnost, dugotrajan pad profitabilnosti, smanjenje prodaje i tržišnog udjela, slabu produktivnost, tehnološku inferiornost i slično. Prepoznavanje prvih simptoma krize ključno je za pravovremeno reagiranje i uspješno upravljanje krizom – čime se može spriječiti dugoročna šteta.
Uzroci nastanka kriznih situacija
Poslovne krize mogu biti uzrokovane eksternim faktorima, kao što su tehnološke, ekonomske, socijalne promjene ili promjene po pitanju konkurentnosti. S druge strane, interni uzroci kriza često se vežu uz loš menadžment. Primjerice, ako vrhovni menadžment ne shvaća važnost istraživačko-razvojnih i financijskih funkcija poduzeća, konflikata i nesuglasica između uprave i nadzornog odbora.
Među najčešćim greškama menadžmenta u kriznim situacijama ističu se loše odluke o kreditnom zaduživanju i prekapacitiranost proizvodnje. Isto tako, neadekvatno reagiranje na promjene u okruženju poduzeća, gubitak operativne kontrole, posebno nad tijekom gotovine, troškovima i uspješnosti poslovanja, često dovodi do prezaduženosti i smanjenja konkurentnosti. Ovi problemi mogu uzrokovati ozbiljne posljedice, uključujući gubitak glavnih kupaca, promjene u vladinoj regulativi ili gubitak kreditora, što dodatno pogoršava situaciju.
Prijavite se na newsletter
Podjela simptoma krize
Upravljanje poslovnim krizama zahtijeva ažurno i strateško razmišljanje te brzu adaptaciju na promjene okoliša i tržišta. Poduzeća moraju biti svjesna potencijalnih rizika i spremna na njihovu pravovremeno adresiranje kako bi održala stabilnost i konkurentnost na tržištu.
| Kvantitativni simptomi krize Pad prometa: Ovaj simptom odražava smanjenje obujma prodaje ili usluga koje poduzeće pruža Pad rentabilnosti: Odnosi se na smanjenje profitne marže poduzeća, pokazujući manju sposobnost generiranja dobiti iz poslovnih aktivnosti Pad ekonomičnosti: Manifestira se kroz manju efikasnost u korištenju resursa Pad likvidnosti: Ukazuje na probleme u upravljanju novčanim tokovima Prezaduženost: Ovo stanje nastaje kada su dugovi poduzeća znatno veći od njegovih sredstava ili kapitala Likvidacija: Krajnji kvantitativni simptom krize je proces likvidacije, tj. rasprodaje imovine poduzeća radi dugova Kvalitativni simptomi krize Slaba motivacija: Nedostatak entuzijazma i angažmana među zaposlenicima Odlazak najboljih kadrova: Gubitak ključnih zaposlenika, često visoko kvalificiranih i iskusnih Pad kvalitete: Smanjenje standarda proizvoda ili usluga koje poduzeće pruža Kašnjenje u plaćanju dobavljača: Problemi u financijskom upravljanju koji dovode do zakašnjenja u izvršavanju obveza prema dobavljačima Nezadovoljstvo kupaca: Gubitak povjerenja i zadovoljstva među klijentelom Rad na staroj tehnologiji: Odbijanje ili nemogućnost ažuriranja tehnoloških procesa Kašnjenje isporuka: Neuspjeh u ispunjavanju rokova dostave |
Krizni management pomaže firmama u upravljanju krizom pružajući strukturu i planiranje kako reagirati u hitnim situacijama. Ovo uključuje brzu analizu situacije, uspostavu komunikacijskih kanala te implementaciju strategija za minimiziranje štete i očuvanje reputacije tvrtke.
Krizni menadžment
Krizni menadžment postoji kako se maksimalno umanjile prijetnje potencijalnih kriznih situacija, a odnosi se odnosi na proces, metode i strategije koje poduzeća koriste za identifikaciju, upravljanje i rješavanje hitnih situacija, odnosno problema koji mogu ugroziti poslovanje.
Uloga kriznog menadžmenta je prije svega ažurno upravljati situacijama koje predstavljaju prijetnju stabilnosti i održivosti s ciljem suzbijanja potencijalne štete.
Krizni menadžment uključuje nekoliko ključnih elemenata:
- Prepoznavanje krize: Identifikacija potencijalnih kriza prije nego što one eskaliraju je jedino što omogućava pravovremenu reakciju
- Planiranje i prevencija: Razvoj strategija i planova za upravljanje mogućim krizama
- Odgovor na krizu: Aktivno upravljanje situacijom nakon što se kriza dogodi, što uključuje hitne mjere za zaštitu zaposlenika, imovine, poslovanja, komunikacije s medijima i slično
- Komunikacija: Održavanje učinkovite i transparentne komunikacije s internim i eksternim dionicima
- Oporavak i analiza: Procjena štete nakon krize, poduzimanje koraka za oporavak i analiza postupaka
Strateška pitanja kriznog menadžmenta
Strateška pitanja kriznog menadžmenta su sveobuhvatni pristup upravljanju situacijama koje mogu ozbiljno utjecati na organizaciju.
Što činiti kada kriza „udari“?
U trenutku kada se kriza dogodi, potrebno je provesti niz akcija i odluka usmjerenih na poduzeće. Naime, to uključuje aktiviranje kriznog menadžmentskog tima, određivanje prirode krize, procjenu šteta te ocjenu mogućnosti oporavka. Također, iznimno je važno komunicirati s javnošću.
- Što činiti za vrijeme krize?
Za vrijeme trajanja krize ključno je preuzeti odgovornost i jasno odrediti moguće posljedice. To podrazumijeva kontinuirano utvrđivanje štete i poduzimanje aktivnosti za oporavak.
- Što činiti nakon krize?
Nakon što se kriza smiri, važno je provesti postkriznu analizu. To uključuje pripremu za izbjegavanje budućih kriza i ugradnju lekcija iz protekle krize u poslovne planove. Analiza treba biti temeljita i sveobuhvatna.
- Kako se pripremiti za nastanak budućih kriza?
Priprema za buduće krize zahtijeva korištenje općih znanja menadžmentskih tehnika i alata kao što su analize rizika, SWOT analize, predviđanja budućih događaja te razvoj kontingencijskih planova.
FOTOGRAFIJE: Pexles, Unsplash, Pinterest.
