Vodič kroz održivi turizam: Sve što trebate znati
Sfera održivosti već odavno nije stvar izbora, već potrebe, pa u tom kontekstu, održivi turizam postaje sve važniji koncept. Cilj održivog turizma je minimalizirati negativne posljedice masovnog turizma koji je potaknut sve dostupnijim povoljnim opcijama putovanja, ali i korištenjem prijevoznih sredstava koji uvelike onečišćuju okoliš. Također, fokus je na maksimizaciji pozitivnih učinka na lokalne zajednice i prirodne resurse.
Prema istraživanju Europske komisije, 82% građana EU spremno je promijeniti navike putovanja radi održivosti. Primjerice, 55% bi konzumiralo domaće proizvode, 48% bi smanjilo otpad, 42% bi putovalo izvan turističke sezone, a 41% u manje posjećena odredišta.
Trećina ispitanika voljna je platiti više za zaštitu okoliša (35%) ili za dobrobit lokalne zajednice (33%). Također, 36% bi biralo prijevoz prema ekološkom utjecaju, 35% bi smanjilo potrošnju vode, a 34% bi sudjelovalo u aktivnostima nadoknade ugljika. Zanimljivo je i to da su žene i mlađi ispitanici skloniji promjenama nego muškarci i stariji.
Glavni principi i benefiti održivog turizma mogu se sažeti u tri kategorije – ekološka održivost, društvena odgovornost i ekonomska održivost.
Ekološka održivost:
Održivi turizam promiče očuvanje i pametno korištenje prirodnih resursa kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš. Također, cilj je smanjiti zagađenje potaknuto emisijama stakleničkih plinova, otpadnih voda i otpada pomoću obnovljivih izvora energije, recikliranja i drugih ekoloških praksi te poduprijeti očuvanje prirodnih staništa i zaštitu ugroženih vrsta biljnog i životinjskog svijeta.
Prijavite se na newsletter
Društvena odgovornost:
Ključna misao održivog turizma je očuvanje okoliša i kulture uz istovremeno pružanje ekonomskih koristi lokalnim zajednicama, osiguravajući da turističke destinacije ostanu atraktivne i održive za buduće generacije.
Kada je riječ o društvenoj odgovornosti, održivi turizam nastoji što više uključiti lokalno stanovništvo u sve aspekte turističkih aktivnosti – od sudjelovanja u donošenju odluka, pa sve do aktivnog sudjelovanja u turističkim aktivnostima s ciljem povećanja prihoda zajednice i osobnih benefita. Važan je i element kulturne baštine, odnosno tradicije koja se vezuje uz određeno podneblje.
Ekonomska održivost:
Ekonomska održivost naglašava lokalni ekonomski rast koji se očituje u vidu otvaranja novih radnih mjesta te postignuću dugoročnih dobitaka umjesto kratkoročnih što je proces koji osigurava stabilnost i održivost turističkog sektora.
Održivi turizam je pristup turizmu koji smanjuje negativne utjecaje na okoliš i lokalne zajednice te donosi ekonomske koristi. Usmjeren je na očuvanje prirodnih resursa, poštovanje lokalne kulture i podršku ekonomskom razvoju. Promovira korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje otpada i zaštitu biodiverziteta. Edukacijom i suradnjom s lokalnim stanovništvom, održivi turizam nastoji osigurati dugoročne koristi i očuvanje destinacija za buduće generacije.
Izazovi održivog turizma
Jedan od najvećih izazova održivog turizma je povećanje svijesti i edukacija. Naime, upravo je edukacija turista, lokalnih zajednica i turističkih djelatnika o važnosti održivih praksi ključna za postizanje dugoročnih ciljeva jer samo svjesnost o ekološkim i kulturnim aspektima turizma može doprinijeti odgovornijem ponašanju svih sudionika u turističkom procesu.
Nadalje, kako bi se održivi turizam mogao razvijati, nužna su infrastrukturna ulaganja, a to znači izgradnja ekološki prihvatljivih smještajnih kapaciteta, uvođenje obnovljivih izvora energije, sustava za upravljanje otpadom…
Ova ulaganja ne samo da smanjuju negativan utjecaj na okoliš, već i poboljšavaju kvalitetu života lokalnih zajednica te stvaraju atraktivnija i konkurentnija odredišta za turiste. Međutim, jedan od najvažnijih aspekata održivog turizma je pronalaženje ravnoteže između gospodarskog rasta i očuvanja okoliša i kulture. Ovo je posebno izazovno u popularnim turističkim destinacijama koje privlače veliki broj posjetitelja.
Balanas očuvanja i razvoja
Primjerice, Barcelona će do 2028. zabraniti iznajmljivanje privatnog smještaja turistima, a u tijeku su i prosvjedi u Sevilli gdje se nastoji ograničiti iznajmljivanje putem Airbnb platforme.
Ovo je samo nekolicina inicijativa protiv masovnog turizma i neophodno je razvijati strategije koje će omogućiti turistički razvoj bez ugrožavanja prirodnih resursa i kulturne baštine, kao što je to slučaj u Španjolskoj, zemlji u kojoj lokalno stanovništvo zbog masovnog turizma ima znatno smanjenu kvalitetu života. No, na koji način regulirati turiste, predstoji tek otkriti jer je riječ o nečem s čime se dosad u ovako alarmantnoj brojci, ipak nismo susretali.
Primjeri dobre prakse održivog turizma
Costa Rica je globalni lider u održivom turizmu, a naglasak je na očuvanju prirodnih resursa i bioraznolikosti. Naime, više od 25% teritorija zemlje zaštićeno je nacionalnim parkovima i rezervatima, a u nešto bližem susjedstvu, kao lider nameće se Slovenija. Slovenija je poznata po zelenoj turističkoj strategiji koja uključuje promociju ekološki prihvatljivih destinacija i održivih turističkih praksi, a Ljubljana je 2016. čak bila proglašena zelenom prijestolnicom Europe.
Isto tako, azijski Bhutan također ima jedinstvenu politiku „visoke vrijednosti, niskog volumena“ koja ograničava broj turista i promovira održive prakse kako bi se očuvala kulturna i prirodna baština zemlje. Island se fokusira na očuvanje prirodnih ljepota kroz stroge regulacije i ograničenja posjeta osjetljivim područjima, a turisti se potiču na sudjelovanje u programima čišćenja i očuvanja okoliša.
Kenija promovira održivi turizam kroz inicijative poput ekoturističkih kampova i safarija koji su usmjereni na očuvanje divljih životinja i prirodnih staništa, a osim toga, dio prihoda od turizma usmjerava se na lokalne zajednice i projekte očuvanja.
Nadalje, Norveška se ističe strategijom održivog turizma koja uključuje razvoj zelenih certificiranih destinacija i poticanje održivih praksi među turističkim operaterima, a Geirangerfjord je primjer destinacije koja koristi obnovljive izvore energije i upravlja turističkim tokovima kako bi smanjila utjecaj na okoliš.
A kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine ključni je plan hrvatskog turizma, izrađen u suradnji s predstavnicima ministarstava, lokalnih zajednica i građana. Cilj je razviti turizam koji podiže kvalitetu život, a strategija definira prioritete i mjere za ostvarenje održivog razvoja utemeljenim na globalnim trendovima i potrebama.
Identificirano je deset ključnih izazova: vremenska i prostorna neujednačenost, utjecaj na okoliš, klimatske promjene, tehnološke promjene, kvaliteta života lokalnog stanovništva, nedostatak ljudskih potencijala, neadekvatna struktura smještaja, nepovoljno poslovno okruženje, neefikasno zakonodavstvo i upravljanje te utjecaj kriza na turizam.
Nastojanje strategije je razviti cjelogodišnji turizam koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije bez ugrožavanja budućih generacija – uz fokus na kvalitetu, inovativnost i autentičnu ponudu te kroz investicije potaknute ravnomjernim razvojem svih regija, otvaranjem novih radnih mjesta i unaprjeđenjem kvalitete života građana.
FOTOGRAFIJE: Pinterest, Unsplash, Pexles, HTZ.
