Kako obrazovne institucije mogu utjecati na izgradnju održive budućnosti?
Godine 2019., Hrvatska je ažurirala svoj obrazovni sustav uvođenjem novog kurikuluma, uključujući međupredmetnu temu Održivi razvoj (za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje), primjenjivu kroz sve nastavne predmete. Ovom odlukom potiče se multidisciplinarni pristup i integracija održivog razvoja u širok spektar obrazovnih aktivnosti.
Obrazovne institucije mogu utjecati na izgradnju održive budućnosti osnaživanjem učenika ili studenata sa znanjima o održivom razvoju, ekologiji i društvenim odgovornostima. Također mogu promicati svijest o važnosti očuvanja resursa i poticanju inovacija za rješavanje globalnih ekoloških problema. No kakva je situacija u stvarnosti?
Barbara Ward prva je koristila izraz „održivi razvoj“ tijekom konferencijeThe World Conservation Strategy uWashingtonu 1969., čime je ovaj politički pojam postao dijelom javne uporabe. Međutim, pojam je bio i predmet kritika zbog zloupotrebe jer se održivi razvoj s vremenom počeo interpretirati na različite načine i predstavljati specifičan aspekt šireg koncepta održivosti.
Održivost se odnosi na sposobnost očuvanja određenog entiteta, rezultata ili vremenskog procesa, a u literaturi posvećenoj razvoju, većina znanstvenika i stručnjaka koristi ovaj koncept kako bi istaknuli važnost unaprjeđenja i očuvanja zdravih ekonomskih, ekoloških i socijalnih sustava za ljudski razvoj.
Način razmišljanja i življenja u skladu s održivošću, više nije stvar osobnog izbora, već potrebe. Zastrašujuće klimatske promjene kojima unazad nekoliko godina svjedočimo, kolektivno bi trebali biti dovoljno dobri razlozi kako ne bismo zanemarili činjenicu da tijekom veljače nosimo proljetne jakne i zimu kao takvu više ne poznajemo, odnosno tijekom ljetnih mjeseci bilježimo rekordno visoke temperature. Ovi bazični primjeri samo su dio kolača, a osim individualne svijesti – nameće se pitanje što obrazovne institucije rade po pitanju održive budućnosti?
Obrazovne reforme i kućni odgoj
Koncept održivog razvoja službeno je priznat i ustanovljen 1992. tijekom Earth Summit konferencije kada je kao rezultat nastao dokument Agenda 21 koji, između ostalog, preporučuje integraciju principa održivog razvoja u edukacijske programe država potpisnica.
Obrazovne institucije imaju značajnu ulogu u formiranju mišljenja mladih, unatoč dominaciji društvenih mreža. Podučavanje djece rane životne dobi o održivosti, procesu koji je od suštinske važnosti za izgradnju budućnosti koja će biti ekološki održiva, ekonomski isplativa i socijalno pravedna, ključan je element modernog obrazovanja.
Primjerice, jedan od prvih koraka može biti podučavanje djece o održivosti u vidu uvođenja u školski kurikulum, a to može uključivati uvođenje posebnih predmeta koji se bave temama kao što su klimatske promjene, očuvanje resursa, obnovljiva energija ili održiva potrošnja. Isto tako, o principima održivosti može se govoriti i smislu postojećih predmeta u čiji će program biti integrirani elementi održivosti. Predmeti poput biologije, geografije, politike i gospodarstva, društvenih znanosti i slično – idealna su baza za učenje o primjeni održivosti u različitim kontekstima.
Prijavite se na newsletter
Gledajući globalno, izvan konteksta Hrvatske, brojne obrazovne institucije s naglaskom na tehnološka sveučilišta, u svoje kurikulume već su uvrstili elemente održivosti. Osim samog obrazovanja, održivost je vidljiva i u smislu operativnih praksi koje promiču ovakvu vrstu kulture. Primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati usvojili su Education for Sustainable Development (ESD) – vid obrazovnog sektora koji se bavi očuvanjem okoliša i zaštitom bioraznolikosti. Naime, osnaživanjem učenika da donose informirane odluke i preuzimaju odgovorne akcije, ESD teži postizanju ekološke cjelovitosti i ekonomske održivosti.
Međutim, težnja za održivom budućnošću zahtijeva integrativni pristup obrazovnog sustava i odgoja. Posvećenost održivom načinu razmišljanja i življenja odjekuje globalno, pokazujući da održivost nije samo ideja na papiru, već kolektivan cilj koji zahtijeva zajedničku odgovornost, inovativna rješenja te posvećenost obrazovanju.
Na koji način obrazovne institucije mogu uvesti održive programe?
Obrazovne institucije mogu uvesti održivost integriranjem tema o održivom razvoju u postojeće predmete, organiziranjem posebnih predmeta ili aktivnosti te suradnjom s lokalnim zajednicama i primjenom održivih praksi u školskom okruženju.
| Izmjena kurikuluma: Obrazovne institucije trebaju uskladiti svoj kurikulum s nacionalnim i globalnim ciljevima održivosti. Proces treba biti interdisciplinarni i promicati aktivno učenje kroz primjene u stvarnom svijetu. Razvoj kompetencija profesora: Profesori trebaju imati pristup raznovrsnim resursima i radionicama za profesionalni razvoj koji kombinira teorijsko znanje s praktičnim tehnikama poučavanja. Pružanje iskustvenog učenja: Poticanje ekološke svijesti i djelovanja kroz iskustveno učenje, kao što su terenska putovanja, projekti i stručne prakse, važno je za stvaranje duboke svijesti o održivosti. Usvajanje zelenih praksi: Institucije bi trebale integrirati zelene prakse kao što su smanjenje potrošnje energije, recikliranje i korištenje obnovljivih izvora energije, a ovaj segment može uključivati i digitalizaciju procesa kako bi se smanjila upotreba papira. Suradnja: Obrazovne institucije trebaju surađivati s drugim sektorima i organizacijama za razmjenu najboljih praksi i stvaranje sinergije u obrazovanju o održivosti. |
Greta Thunberg je 2018. godine pokrenula globalni pokret mladih (School Strike For Climate) s ciljem borbe protiv klimatskih promjena. Ovaj pokret potiče mlade da preuzmu aktivnu ulogu u promicanju održivosti i podižu svijest o hitnosti očuvanja okoliša za buduće generacije.
Što kaže praksa?
U periodu 2005. – 2014., Ujedinjeni narodi proglasili su Desetljeće obrazovanja za održivi razvoj s ciljem uključivanja obrazovanja o održivom razvoju u sve odgojno-obrazovne strategije i planove na različitim razinama i u svim zemljama, uz poštovanje lokalnih posebnosti.
Recentnija UN-ova Agenda 2030 naglašava važnost borbe protiv siromaštva, gladi, nejednakosti, kao i promicanje mira, zaštite ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, očuvanja prirodnih resursa i stvaranja uvjeta za održivi ekonomski razvoj. Naglasak je na individualnoj odgovornosti za globalne promjene u održivom razvoju, uz primjer Grete Thunberg koja je 2018 . pokrenula globalni pokret mladih (School Strike For Climate) sa svrhom borbe protiv klimatskih promjena.
Nadalje, u okviru strategije obrazovanja za održivi razvoj, UNECE je postavio indikatore i upitnik za promicanje održivog razvoja kroz obrazovanje, ističući ključne teme kao što su mir, etika, građanstvo, ljudska prava, eliminacija siromaštva, očuvanje okoliša, klimatske promjene i održivi ekonomski razvoj.
Implementacija održivog razvoja u obrazovne institucije Hrvatskoj
U hrvatskom obveznom osnovnoškolskom obrazovanju, učenici stječu ključna znanja i vještine za život, pripremajući se za dinamične promjene u suvremenom svijetu kroz cjeloživotno učenje i razmišljanje o dugoročnim ciljevima, ali 2011. – Hrvatska je razvila Nacionalni okvirni kurikulum koji obuhvaća sve razine obrazovanja, promičući kvalitetu i suvremenost obrazovnog sustava.
Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj naglasak stavlja na cjeloživotno učenje, počevši od rane dobi, a sve s ciljem razvoja svijesti o okolišu i globalnih pitanja. Također, nacionalni okvirni kurikulum integrira međupredmetne teme kao što su osobni i socijalni razvoj, učenje, poduzetništvo, tehnologija, građansko obrazovanje, te zdravlje i sigurnost, uključujući i – održivi razvoj. Učenici kroz ove teme razvijaju razumijevanje odnosa između različitih dimenzija okoliša, tehnološkog razvoja, i društveno-ekonomskih uvjeta – gradeći pozitivan stav prema okolišu.
Godine 2019., Hrvatska je ažurirala svoj obrazovni sustav uvođenjem novog kurikuluma, uključujući međupredmetnu temu Održivi razvoj (za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje), primjenjivu kroz sve nastavne predmete. Ovom odlukom potiče se multidisciplinarni pristup i integracija održivog razvoja u širok spektar obrazovnih aktivnosti.
FOTOGRAFIJE: Pinterest, Pexles, Unsplash.
