Što je ESG izvještavanje?

Ovaj tip izvješćivanja kompanijama može pomoći kako bi kvantificirale svoj utjecaj na područjima koja se analiziraju te kako bi otvorila vrata novim, potencijalnim ulagačima ili kupcima koji će dobiti bolji uvid u načine poslovanja.

Podjela ESG izvještavanja

Okolišni (environmental) aspekti

Okolišni aspekti se odnose na to koji utjecaj određena kompanija ima na okoliš, a uključuju mjerenje i analizu faktora kao što su emisije stakleničkih plinova, korištenje resursa, upravljanje otpadom, zagađenje i utjecaj na biološku raznolikost. Također, ovaj aspekt se fokusira i na količinu inicijativa koje kompanija provodi kako bi se smanjilo narušavanje eko-sustava. To primjerice može biti korištenje obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske učinkovitosti i slično.

Socijalni (social) aspekti

Analizom socijalnih aspekata utvrđuje se na koji način kompanija upravlja s radnicima, kupcima i općenito zajednicom s kojom je povezana. Neki od čimbenika koji se analiziraju su radni uvjeti, zdravlje i sigurnost, prava radnika i slično. Također, socijalni aspekti uključuju i odnose s klijentima i potrošačima, fokusirajući se na transparentnost u praksama i proizvodima.

Upravljački (governance) aspekti

Upravljački aspekti odnose se na načine upravljanja i nadziranja kompanije. Sažimaju korporativnu strukturu, politike i procedure, nadzorne mehanizme, pitanja sukoba interesa, etičko poslovanje, kao i transparentnost u korporativnom izvještavanju. Cilj ove analize je kreiranje kvalitetnog i jakog upravljačkog okvira koji zagovara etičnost i transparentnost prilikom donošenja bilo kakvih odluka.

Što je finalni cilj?

Kao finalni cilj nameće se poboljšanje transparentnosti i odgovornosti koji omogućuju kompanijama otvoreno prikazivanje postupaka vezanih uz održivost, socijalna i upravljačka pitanja. Nadalje, tu je i benefit informiranja ulagača i dionika koji dobivaju ključne informacije o kojima potencijalno ovise finalne odluke jer ESG izvještavanje im pomaže prilikom procjene rizika i održivosti određenog ulaganja. Isto tako, segmenti identifikacije rizika pomažu kompanijama prilikom upravljanja rizicima koji bi mogli utjecati na njihovo dugoročno poslovanje i reputaciju.

Što se tiče održivog razvoja, ovaj čimbenik potiče kompanije da se usredotoče na održive prakse, smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i poboljšanje opće društvene dobrobiti. Također, poticanjem unutarnjih promjena i inovacija, ESG može potaknuti kompanije na unapređenje procesa kako bi poslovale ekološki održivije i društveno odgovornije.

Važna je i izgradnja korporativnog ugleda i konkurentske prednosti što u praksi znači da kompanije koje aktivno upravljaju ESG pitanjima i transparentno o tome izvještavaju, uglavnom grade snažniji korporativni ugled i stječu prednost nad ostalima jer ESG nije samo izvještavanje s ciljem pružanja podataka, već i svojevrsna refleksija korporativne strategije i vrijednosnih načela kompanije. Nastavno tome, kompanije koje se aktivno bave ESG pitanjima, često su atraktivnije novim zaposlenicima, posebice onima koji mogu ponuditi izražene vještine.

Tko sve mora provoditi ESG izvještavanja?

ESG izvještavanje postaje jedan od ključnih elementa u poslovanju bez obzira na veličinu ili sektor djelovanja određene kompanije. Na taj način ne samo da poboljšavaju korporativni ugled, već i pokazuju vještine za dugoročnu održivost poslovanja. U svijetu gdje se etičko poslovanje i održivost sve više cijene, ESG izvještavanje je idealna prilika za dodatni rast i razvoj.

Velike korporacije i javno kotirane tvrtke su pod posebnim pritiskom provedbe ESG izvještavanja jer njihova izloženost intenzivnom nadzoru javnosti, ulagača i regulatornih tijela, ESG izvještavanje pozicionira kao jedan od ključnih faktora koji prikazuje koliki napori su uloženi kako bi se umanjio štetan utjecaj na okoliš, poboljšale socijalne prakse i osnažile upravljačke politike. U isto vrijeme, financijske institucije poput banaka, investicijskih fondova i osiguravajućih kuća sve više cijene ESG faktore u svojim investicijskim i kreditnim odlukama te za njih ESG izvještavanje postaje odličan alat prilikom upravljanja rizicima i odlukama koje se vežu uz dugoročne investicije.

Nadalje, srednje velike tvrtke također prepoznaju važnost ESG izvještavanja jer im ESG prakse pomažu u pridobivanju povjerenja ulagača, poboljšanju korporativnog ugleda i osiguravaju pristup novim tržištima. Za start-upove i mala poduzeća, ESG izvještavanje možda nije formalni zahtjev, ali mnogi ga ipak odabiru kako bi pokazali posvećenost održivosti i društvenoj odgovornosti.

Prijavite se na newsletter

Nedostaci ESG izvještavanja

Jedan od glavnih problema je nedostatak standardiziranih metrika što dovodi do poteškoća u usporedbi ESG rezultata između različitih kompanija. To posljedično otvara mogućnost za potencijali greenwashing ili manipulaciju podacima dobivenih analizama, odnosno preuveličavanje koje se plasira javnosti ili ulagačima kako bi se brend, usluga ili proizvod što bolje „prodali“.

Također, prikupljanje, analiziranje i izvještavanje o ESG podacima zahtijeva značajne resurse, stručnost i vremenski angažman, što može biti izazovno za kompanije s ograničenim resursima. To znači da postoji opasnost da ESG izvještavanje bude površno odrađeno jer kompanije mogu provesti osnovne ESG aktivnosti samo kako bi zadovoljile regulatorne zahtjeve ili poboljšale javni imidž – dovodeći time u pitanje autentičnost i stvarni utjecaj ESG inicijativa.

Nadalje, ESG izvještavanje često se usredotočuje na kvantitativne podatke, zanemarujući kvalitativne aspekte koji su bitni za razumijevanje utjecaja organizacije na okoliš i društvo. Upravljanje i održavanje kontinuiranog ESG izvještavanja može biti izazovno, posebno u promjenjivim tržišnim uvjetima i poslovnim okruženjima, a postoji rizik da se ESG inicijative zanemare tijekom kriznih perioda ili kada su poslovni ciljevi u konfliktu s ESG ciljevima.

Isto tako, interpretacija ESG podataka može biti subjektivna, što dovodi do problema u procjeni stvarnog utjecaja, a nameće se i pitanje relevantnosti određenih ESG faktora za različite industrije i kontekste.