Kada je vrijeme da počnete razmišljati o planiranju mirovine?
Planiranje mirovine važno je poduzeti što je ranije moguće kako biste osigurali stabilnu financijsku budućnost. To uključuje identifikaciju izvora dohotka, procjenu troškova, štednju i upravljanje imovinom. Početak planiranja može biti u bilo kojem trenutku, ali što se ranije počne, to bolje.
Planiranje mirovine je stavka o kojoj velika većina ne razmišlja sve do trenutka kada se ista približava. Međutim, iako se u određenim trenucima života mirovina čini kao jako daleka budućnosti, određivanje ciljeva mirovinskog dohotka i svega onoga što je potrebno kako bismo kasniju životnu dob proveli u miru, poprilično je važan aspekt koji ne bi trebao biti zanemaren.
Ukratko, planiranje mirovine uključuje identificiranje izvora dohotka, procjenu troškova, provođenje programa štednje te upravljanje imovinom i rizicima. Također, pomoću određenih analiza, preporučuje se procijeniti i buduće novčane troškove kako bi se utvrdilo je li cilj mirovinskog dohotka ostvariv. Početi možete u bilo kojem trenutku života, ali savjetuje se – što ranije, to bolje.
Na koji način planirati mirovinu?
Planiranje mirovine proizlazi iz dva kuta gledanja; jedan je financijski, a drugi nefinancijski. Financijski dakako uključuje načine financiranja sa smanjenim prihodima, dok je nefinancijski orijentiran na promjenu životne dinamike jednom kada nastupi mirovina. Naime, mnogi se u tim trenucima osjećaju zbunjeno ili beskorisno, stoga je i taj segment planiranja mirovine potrebno valjano razraditi u skladu sa svojim željama. No, mi ćemo se dalje bazirati na financijski aspekt planiranja.
Kada planirate mirovinu, ključno je razmotriti sve troškove koji bi vas mogu dočekati. To uključuje izdatke za stanovanje, zdravstveno osiguranje, hranu, odjeću te vozilo ili neki drugi transport. U svojim dvadesetim godinama velika većina se po prvi put zapošljava, a u top periodu najčešće su zanemareni iznosi koji se uplaćuju od strane poslodavaca u mirovinski fond, oblici zaposlenja i slično.
Rekli bismo da je početne godine svog radnog staža „oprostivo“ preskočiti kada je u pitanju konkretno planiranje mirovine jer je to isto razdoblje ono u kojem se pojedinci pronalaze, mijenjaju poslove i načine zaposlenja kako bi pronašli model koji im najbolje odgovara.
Prijavite se na newsletter
Međutim, u tridesetima je polako vrijeme za nešto drugačiji pogled na mirovinu. Tijekom tzv. srednje karijere, potrebno je postaviti specifične ciljeve dohotka ili imovine te krenuti u poduzimanje koraka kako bi se isti ostvarili. U ovoj fazi sami ili pomoću financijskog savjetnika, napravite dugogodišnji financijski plan koji će procijeniti vaše prihode i davanja te odrediti optimalan iznos koji je moguće izdvajati za planiranje mirovine. Ovaj segment nemojte miješati s obveznim mirovinskim osiguranjem koji si, ako ste privatni poduzetnik, uplaćujete sami ili to čini vaš poslodavac.
Dugogodišnji financijski plan može biti orijentiran na klasičnu štednju gotovine ili ulaganje. Ulagati možete u nekretnine, primjerice isplanirati u periodu koji vam trenutne financije omogućuju, kupnju nekretnine koju ćete u mirovini prodati ili iznajmljivati. Nadalje, tu je i mogućnost ulaganja u dionice, vrijedne kolekcionarske predmete i slično.
Kao posljednji korak, jednom kada dosegnete mirovinsku dob, prelazite s akumulacije imovine na ono što se naziva distribucijskom fazom. To znači da više ne uplaćujete u svoj mirovinski fond, već vaša desetljeća štednje, odnosno ulaganja – počinju pružati benefite.
Pravilo 80%
Pravilo 80% mirovine je pravilo koje sugerira da biste trebali planirati mirovinu tako da možete živjeti s 80% svoje trenutne mjesečne potrošnje kada se umirovite. Ovo pravilo pomaže ljudima da procijene koliko će trebati za mirovinu, uzimajući u obzir promjene u troškovima života i financijskim potrebama.
Svota štednje može varirati ovisno o individualnim okolnostima i životnom stilu te je nemoguće odrediti točan iznos. Faktori kao što su zdravstveno stanje, planirane aktivnosti u mirovini, brojčanost obitelji i slično, mogu značajno utjecati na potrebnu količinu štednje. Međutim, mnogi financijski stručnjaci koriste pravilo od 80% prema kojem bi vaša mirovinska štednja trebala omogućiti život s 80% vašeg prethodnog dohotka.
To znači ako ste zarađivali 30.000 eura godišnje, cilj bi bio osigurati mirovinski dohodak od oko 24.000 eura, uz pretpostavku da će mirovina trajati približno dvadesetak godina. U ovu računicu možete uključiti i iznos mirovine koji će vam isplaćivati država ako ste za to stekli uvijete, odnosno bili u takvom obliku zaposlenja.
Prema istraživanjima, prosječna štednja za mirovinu često je znatno niža od preporučenih iznosa, a razlog tome je jednostavan. Svijest o pripremi za mirovinu jednostavno nije dovoljno ukorijenja i sasvim je jasno da nas na životnom putu do mirovine, „ometaju“ okolnosti koje odvlače pažnju sa štednje.
Što prije počnete razmišljati o planiranju mirovine i poduzimati korake za osiguranje stabilne financijske budućnosti, to veće su šanse da ostvarite svoje ciljeve i uživate u mirnoj mirovini.
3 jednostavna koraka za planiranje mirovine
| 1. Izrada plana mirovine Odredite vrijeme početka štednje: Početak štednje za mirovinu trebao bi biti što ranije, idealno u vašim 20-ima ili čim započnete raditi. Međutim, i rane 30-te su dobar trenutak Odredite željenu dob za odlazak u mirovinu: Ovo može varirati ovisno o osobnim željama, zdravstvenom stanju i vrsti posla. Tradicionalno, mnogi ljudi planiraju mirovinu u 60-im ili 65-im godinama Izračunajte potrebni iznos uštede: Ovo će ovisiti o vašim očekivanjima u mirovini, željenom stilu života i procjeni mirovinskog dohotka. |
| 2. Odredite mjesečnu štednju Postavite mjesečni iznos štednje: Ovisno o vašem prihodu i troškovima, odredite koliko možete realno štedjeti svaki mjesec, a da to suviše ne utječe na kvalitetu trenutnog života Automatizirajte štednju: Automatski transferi s bankovnih računa na štedni ili mirovinski račun smanjuju rizik od zaborava ili preskakanja uplata Diversifikacija ulaganja: Ne stavljajte sve u jedan koš, odnosno razmislite o diversifikaciji ulaganja u različite vrste imovine poput dionica, obveznica, nekretnina itd. Hitni fond: Održavajte hitni fond koji pokriva 3-6 mjeseci troškova za nepredviđene situacije |
| 3. Redovito pratite i prilagođavajte svoje investicije Redovita revizija: Barem jednom godišnje pregledajte svoje mirovinske planove i investicije da biste osigurali usklađenost s vašim ciljevima i tržišnim promjenama Prilagodbe: Kako se približavate mirovini, možda ćete trebati smanjiti rizik svojih ulaganja, prebacujući težište s rasta na očuvanje kapitala Praćenje životnih promjena: Promjene poput braka, rođenja djeteta, promjene posla ili nasljedstva mogu utjecati na vaše financijske planove i zahtijevaju prilagodbu vašeg mirovinskog plana |
3 najvažnija koraka za vašu mirovinu dok još radite
O izboru mirovinskog fonda i štednji tijekom cijelog radnog vijeka ovisit će mirovina koju ćete primati jednog dana.
1. Sami odaberite svoj obvezni mirovinski fond
Čim dobiju prvi posao, svi mlađi od 40 godina imaju rok od mjesec dana za odabir obveznog mirovinskog fonda. Fond moraju odabrati i obrtnici, poljoprivrednici i osobe sa samostalnom djelatnošću. Možete ga odabrati s osobnom iskaznicom na šalteru Regosa u bilo kojoj poslovnici Fine ili online na web stranici regos.hr. Ako se ne učlanite sami, Regos će vas automatski rasporediti u jedan od fondova, ali taj fond možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
- 2. Pratite prinos na svoju mirovinsku štednju u drugom stupu
Na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu prikuplja se vaša osobna mirovinska štednja: pet posto bruto plaće koji svaki mjesec uplaćuje vaš poslodavac, uvećano za prinos koji ostvaruje mirovinski fond. Redovito provjeravajte stanje na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu i pratite prinose jer o tome ovisi vaša buduća mirovina. Prinose možete pratiti pozivom na besplatni infotelefon svojeg fonda, na web stranici fonda s PIN-om ili OIB-om, putem SMS-a ili aplikacije koju imaju pojedini fondovi.
- 3. Dodatno štedite
Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu jedina je na koju možete ostvariti državne poticaje od 15 posto godišnje, prinose fonda i olakšice za poslodavce. Država na dobrovoljnu mirovinsku štednju daje još 15 posto poticaja, uz maksimalan iznos od 99,54 eura godišnje. To znači da ćete na uplatu dobrovoljne mirovinske štednje tijekom jedne kalendarske godine do ukupno 796,44 eura od države dobiti poticaje u iznosu 99,54 eura. Mirovinski fond pritom ostvaruje prinose i na vaše uplate i na državne poticaje.
Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima potpuno je fleksibilna jer sami birate koliko i kada želite uplaćivati. Važno je znati da dobrovoljnu mirovinsku štednju možemo početi koristiti već sa 55 godina. Do 30 posto te svoje ušteđevine moguće je podići jednokratno.
Hrvatska i planiranje mirovine
Budući da planiranje mirovine nije jednostavan proces, bitno je dobro se informirati. Za informacije o mirovinama u Hrvatskoj, preporučujemo da posjetite web stranice relevantnih institucija, kao što su:
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) – Glavna institucija koja upravlja mirovinskim sustavom u Hrvatskoj. Njihova web stranica pruža informacije o mirovinskim pravima, vrstama mirovina, uvjetima za ostvarivanje mirovine i druge korisne informacije: https://www.mirovinsko.hr/
- Hanfa (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) – Hanfa nadzire mirovinska društva u Hrvatskoj, osiguravajući da djeluju u skladu s propisima i pružajući zaštitu interesima osiguranika. Njihova web stranica pruža informacije o mirovinskim fondovima i drugim financijskim institucijama: https://hanfa.hr/
- REGOS (Registracija osiguranika i evidentiranje promjena) – Ova institucija upravlja sustavom registracije osiguranika u Hrvatskoj, što uključuje i evidenciju osiguranika u mirovinskom sustavu. Njihova web stranica može sadržavati korisne informacije o registraciji, evidenciji i drugim administrativnim pitanjima u vezi s mirovinskim sustavom: https://www.regos.hr/
- Mirovinska društva – U Hrvatskoj djeluje nekoliko mirovinskih društava koja pružaju različite vrste mirovinskih proizvoda i usluga. Neki od njih su:
- Allianz ZB d.o.o.
- Croatia osiguranje d.d.
- Erste Plavi mirovinski fond d.o.o.
- PBZ Croatia osiguranje d.d.
- Raiffeisen mirovinski fondovi d.o.o.
- Raiffeisen MOD
- Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.
Na području Hrvatske djeluje Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Riječ je o neovisnoj i neprofitnoj organizaciji s ciljem zaštite interesa i promicanja suradnje i partnerstva obveznih i dobrovoljnih mirovinskih društava te što bolje informiranosti korisnika – članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Isto tako, UMFO aktivno provodi različite akcije s ciljem unaprijeđena djelatnosti mirovinskih fondova, provođenja mirovinske reforme, implementacije novih odredbi te zaštite osiguranika i njihove informiranosti o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Sve dodatne detalje potražite na službenoj stranici udruge!
FOTOGRAFIJE: Pinterest, Unsplash, Pexles.
