Izazovi i prilike u suvremenom financijskom sektoru: Intervju s Borisom Srukom, uglednim financijskim stručnjakom

Hrvatska financijska industrija prolazi kroz značajne transformacije i prilagodbe, odgovarajući na globalne ekonomske trendove i lokalne izazove. Financijski sektor u Hrvatskoj pokazuje stabilnost i rast, s inovativnim pristupima i tehnološkim integracijama koje oblikuju budućnost industrije. Naš sugovornik je Boris Sruk, financijski stručnjak, vlasnik i direktor tvrtke Famax koja se bavi zastupanjem, prodajom i servisom ortopedskih pomagala za 17 europskih i svjetskih proizvođača.

Ovaj intervju pruža nam dragocjen uvid u dinamično i složeno financijsko okruženje, perspektivama i prognozama za industriju, kao i o trenutnim trendovima i inicijativama koje oblikuju financijsko tržište. Također, Boris nam daje neke karijerne savjete i osvrt na mogućnosti razvoja u financijskom sektoru u Hrvatskoj, uključujući obrazovanje, specijalizacije i vještine koje su potrebne za uspjeh.

Uz to, Boris pruža svoj uvid u to kako se možemo prilagoditi promjenjivim uvjetima tržišta, kako razvijati potrebne vještine za rad u ovoj industriji, kako pratiti razvoj alata digitalne tehnologije te koliko se mijenjala financijska pismenost Hrvata u posljednjih nekoliko godina.

Profesionalni uspon i razvoj kroz različite industrije

Prepoznati ste u Hrvatskoj kao financijski stručnjak s bogatim radnim iskustvom, možete li nam ukratko opisati svoj poslovni put i kako ste došli do svoje trenutne pozicije?

Poslovni put sam krenuo na 4. godini na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kad mi je tada jako dobar prijatelj ponudio da dođem raditi kao pripravnik i analitičar u jednu brokersko-investicijsku kuću. Odluka je bila trenutna i krenuo sam u ljeto raditi (u to vrijeme, moje prvo ljeto bez godišnjeg odmora). Paralelno sam završavao fakultet i radio po 10ak sati dnevno. Imao sam sreću što je moj tadašnji mentor iz Argentine (MBA-ovac, hardvardovac) i prepoznao je da možda u meni ima nekog potencijala, i uložio je vrijeme u mentoriranje. Tada nisam znao otvoriti Excel i Power Point, a kamoli nešto napraviti po zadatku. Nakon tih izazovnih 2 godine, prošao sam tekstilnu industriju (proizvodnja košulja, maloprodaja i veleprodaja, više tržišta u regiji), građevinsku industriju (izolacijski materijali u građevinarstvu). Bio sam zadužen za prodaju za kontinentalni dio Hrvatske.

Iako bazno financijaš, uvijek me prodaja „zanimala do krajnjih granica“. Nakon tog super iskustva, prodavajući  na terenu staklenu izolacijsku vunu renomiranog proizvođača Saint-Gobain Isover, na poziv mog drugog mentora, odlazim u konzultantske vode, prvo kao konzultant pa kasnije kao senior konzultant. Tu sam „izbrusio“ svoj zanat izrade prezentacije, razumijevanja poslovnih procesa, odnosa u timovima, odnosi prema nadređenima i kolegama. To iskustvo me do dan danas usmjerava kako na što precizniji i što kraći put razumjeti poslovni model bilo koje firme koja me zanima ili imam interes istražiti poslovanje.

Prijavite se na newsletter

Financijsko sam znanje uvijek kombinirao s upravljanjem (generalno), prodajom i nabavom, ali i ukupnim nabavnim lancem vrijednosti. Uvijek me zanimalo kako pomiriti procese financija s prodajom, kako prodaju pomiriti i uskladiti  s nabavom i kako logistiku naučiti da nije samostalan otok u firmi, već su svi povezani. Kao vrhunac, zanimalo me kojim svim alatima i metodama upravljački kadar mora „voditi taj tanker“ jer manje kvalitetan jedan proces, vuče za sobom sve druge procese i firma ima problem (bilo financijske prirode – cash flow, obrtaj zaliha, potraživanja, dugovanja i slično) bili prodajne probleme (održavanje postojećeg tržišta, izazovi i nedostatak novog tržišta, previsoke cijene proizvoda, premale zalihe i sl.) do nabavke roba i usluga (dostupnog robe, visoke cijene) i sve to „uglazbiti“ i razumjeti kako se to odražava na cjelokupno poslovanje jednog malog, srednjeg ali i velikog poduzeća.

Stečeno znanje i vještine sam uokvirio u samostalnu akviziciju firme koja posluje na tržištu ortopedskih pomagala već 30 godina, koja se dogodila u rujnu 2023. godine, nakon 6 mjeseci intenzivnog dubinskog snimanja firme Famax d.o.o. i zaključio transakciju. Transakciju sam završio samostalno i bez savjetnika. Zašto sam? Pa odlučio sam testirati svoje 20-godišnje iskustvo na način da sam savjetnik za financije, pravna pitanja, kadrovska, organizacijska, porezna.

Firmu Famax d.o.o. sam preuzeo s troje zaposlenika, danas, pola godine preuzimanja, firma broji 8 zaposlenika, s tendencijom rasta. Novi prodajno-izložbeni prostor u Slovensko ulici 22 u Zagrebu, novi skladišni prostor, novi procesi rada itd. dio su nastavka rasta i razvoja firme osnovane davne 1994. godine. Najvažniji element kojeg sam uvjetovao bivšem vlasniku je bio – mora ostati sa mnom još 5 godina na poziciji voditelja prodaje i graditi firmu sa mnom i s drugim kolegama. Naravno, objeručke je na to pristao i danas super funkcioniramo.

Cjelokupno svoje financijsko i organizacijsko znanje sam implementirao u ovaj projekt, pribavio sredstva za akviziciju, zadužio se maksimalno u vjeri da će se posao dobro razvijati i da ću nakon 5 godina moći ostvarivati povrate na svoje ulaganje. Ljepota je kad vidiš da nešto raste i razvija se svaki dan. To preporučam svima da naprave, a koji su bili korporativni ljudi kao ja, bar jednom u životu. Da izađu iz svoje „zone komfora“ i dobro naciljaju. Uz dobru pripremu, sve se da riješiti.

Financijaš nastupa nakon što računovodstvo ispravno pripremi sve elemente. Financijaš je strateg u poduzeću, samo što ga rijetko koje poduzeće tako i vidi. Zamislite da CEO ili direktor, zajedno s 10 svojih suradnika kaže idemo u gradnju novog pogona. I svi se slože da idu. I onda se javi jedan CFO ili financijaš i kaže ne može. Zbog tog i tog. Zamislite koliko taj financijaš mora imati znanja, analitike, sintetike, strateškog promišljanja smjera da bi to izgovorio.

Zato, bez kvalitetnog predznanja, znanja koje smo stekli po poslovnom putu i vještina, koje smo stekli po putu i naučili iz dobrih i onih loših aktivnosti, nema kvalitetnog financijskog stručnjaka. Ako ste teoretičar, bez praktičnog iskustva, ne uspijevate. Postajete dosadni teoretičar. Ali ako teoriju spajate s iskustvom na tržištu, to može biti dobitna kombinacija.

Dakle, digitalizacija procesa tijeka novca, digitalizacija procesa poslovanja, kripto poslovanje u poduzećima, tokenizacija, burze vrijednosnica za mala i srednja poduzeća su neki od promjena koje su se već dogodine i koje će samo rasti. Kripto tržište nije pred nama, ono je već prisutno. Cijela financijska industrija se mijenja, i poduzeća moraju pratiti te promjene. Isto tako, poduzeća se triput promjene, propadnu i opet narastu dok se jedna npr. obična banka promijeni.

Izazovi financijske industrije

Koji su po Vama drugi najveći izazovi s kojima se suočava financijska industrija danas, posebno u svjetlu globalnih ekonomskih kretanja?

Pranje novca, porezne oaze za poduzeća koja posluju u suspektnim industrijama, a opet, novac je taj pokretač koji definira hoću li ispravno voditi svoje poduzeće i plaćati poreze ili ću tražiti oaze gdje mogu neprimjetno „skriti“ novac. Vlasnici poduzeća žele povrat na uloženo i traže načine kako to ostvariti, a  državni intervencionizam su samo od nekih izazova s kojima se i financijska industrija susreće.

Hoće li jedna država ekstra oporezivati jednu banku ili investicijski fond je veliki izazov za npr. financijsku industriju, tj. takve institucije i njihovi vlasnici odlaze u druge zemlje gdje će im poslovanje biti zagarantirano bez previše izmjena poreznog sustava i bez učestalih izmjena propisa, akata i podataka. Svi oni žele tržištu i pravednu utakmicu. Pa neka bolji pobjedi.  

Kako tehnološki napredak, poput blockchain tehnologije i umjetne inteligencije (AI), utječe na financijsku industriju i koji su Vaši savjeti za prilagođavanje tim promjenama?

Blockchain i umjetna inteligencija uvelike utječu na financijsku industriju, rekao bih da više ne utječu, one su postale sastavni dijelovi poslovanja. Onaj tko nije toga svjestan, izgubit će ili korisnike i posredno tržišni udio. A znamo i samo da vlasnik određene banke, fonda, poduzeća želi povrat na uloženo i ostvarivati dobitak u nekom razmatranom periodu. AI prihvaćamo ili mu se još malo smješkamo i ne koristimo ga.

Cjelokupna financijska industrija uvelike radi na implementaciji AI tehnologije u svoje redovne procese, a i blockchain industrija prati isti taj korak. Blockchain je prisutan, postoje velike transakcije u svijetu gdje banke ili fondovi kupuju startup-ove razvijene kako bi poboljšali svoje procese i unaprijedili korisničko iskustvo. Nema baš nekog pametnog savjeta, oduprijeti se ne možemo.

Možemo samo, kontrolirano, uvoditi te dvije kategorije u svoje svakodnevno promišljanje i polako u svoje poslovne procese. Meni je osobno šokantno do kojih informacija AI može doći u jednoj minuti od vaše upita za nekom temom. Svi, pa tako i ja, moramo naći mjesto i vrijeme za edukaciju o tim alatima koji nam pomažu u svakodnevnom životu, ali i u poslovanju.

Kako procjenjujete ulogu regulative u financijskoj industriji i kako se nosite s promjenama u regulatornom okruženju?

Regulacija mora postojati, samo je pitanje, do koje mjere i prema kome. Nije isto regulirati osiguravatelje u Hrvatskoj i banke u Hrvatskoj. Svi oni moraju zadovoljiti visoku razinu zaštite npr. osobnih podataka, upravljanja rizicima, ljudima i sl. da bi mogli obavljati svoju djelatnosti. Neke industrije imaju preregulirane elemente i procese, a neke slabo regulirane (sjetimo se slučaja s OIB-vima).

Uvijek sam stava i mišljenja da ne trebamo sami izmišljati pravila i procedure, već samo kopirajmo najbolje prakse iz zemalja u kojima to funkcionira. Pritom pazeći da se ne uspoređujemo s najrazvijenijima (jer kod njih postoji visoka razina financijske regulacije i kulture), a i paziti da se ne uspoređujemo s nekim tko tek kreće u svijet regulacija, pravila i procedura.

Kako vidite ulogu digitalnih valuta i kripto valuta u budućnosti financijske industrije?

Digitalne valute i kripto valute su uvelike prisutne na financijskom tržištu. Samo neke institucije negiraju postojanje i umanjuju utjecaj (zbog njima znanog razloga), dok s druge strane, EU razmatra uvođenje digitalnog eura koji će neko vrijeme „ploviti“ s „normalnim“ eurom, dok se tržište ne prilagodi. Digitalni novčanici postoje, korisnici ga koriste jer je jednostavan i brz za upravljanje.

Druga je strane medalje, je li tržište u Hrvatskoj spremno za tako drastične promjene. Pa mi još uvijek glasujemo za parlamentarne izbore putem velikog papira koji se savije, baci u kutiju i to netko broji dugo u noć. Nije li jednostavnije napraviti digitalno glasovanje. Isto je i u financijskoj industriji, npr. Danska je izbacila papirnati i kovani novac iz upotrebe (ne baš skroz), ali tamo je sve transparentno, pa i plaćanje kave se odvija putem digitalnog novčanika. To mogu one zemlje koje imaju sređenu financijsku situaciju u kojoj postoji visoka financijska pismenost građana i kultura plaćanja poreza i svih nameta koje država definira.

Kod nas je to još uvijek u povojima. Kripto valuta je prisutna, ona nije nešto imaginarno, ona postoji, milijarde eura, dolara, japanskog yena se prebacuje s računa na račune. Neke zemlje su regulirale kripto plaćanja, neke još nisu spremne. Ali, one postoje i utječu na financijsku industriju, tj. gura ih da se prilagode i prihvate. A zamislite kako je pomaknuti tanker pun automobila za 20 stupnjeva udesno?! I to odmah. Malo je teže nego što se misli. 

Osim svakodnevne rukovodeće pozicije u kompaniji Famax, trenutno ste nositelj kolegija „Poslovne kombinacije“ i „Procjena vrijednosti poduzeća“ na Stručnom diplomskom studiju korporativne financije na Veleučilištu RRiF. Koji su Vaši glavni financijski savjeti koje želite da studenti ponesu sa studija?

S obzirom na to da imam problem (😊) što sve želim podijeliti s mlađim generacijama, tako i na ta dva kolegija želim prenijeti teorijsko znanje s realnim sagledavanjem činjenica koje se događaju na tržištu. Također, s obzirom na to da su studenti završne godine stručnog diplomskog studija osobe koje većinom rade i imaju iskustva, to mi i je izazov prenijeti „žive“ primjere iz industrije financije, tržišta spajanja i preuzimanja, procjena vrijednosti poduzeća i sl. Želja mi je, a po povratnim informacijama vidim da sam na dobrom putu, da se studenti pripreme i obuče na drugi pogled na jednu te istu stvar. Poduzeće nije samo skupina ljudi koji sjede u nekom uredu ili tvornici i proizvode ili prodaju nešto nekome. Poduzeće ima svoj ekosustav kojeg treba razumjeti, pa tako i koristim financijske alate, marketing alate, malo statistike, računovodstva i strategije.

Od studenata želim da razumiju kako jedno poduzeće, ako ga ogolimo, može izgledati drugačije od onog kako se prezentira u javnosti. Ili, kako na jednostavan način procijeniti vrijednost poduzeća i dobiti sliku o nekome o kome do tada niste razmišljali. Ono što je bitno, uključujem studente u rasprave, igre, analize, izradu studija slučaja jer na taj način, uz teoriju, sami mogu kreirati i pronaći ono što ih zanima. Savjet je da svi studenti, kad već ulažu svoje i tuđe vrijeme, iskoriste to vrijeme da nadograde svoje postojeće znanje s nečim novim, da izađu iz svojih okvira i budu znatiželjni.

Nema krivih pitanja ili glupih, to mora biti jasno. Ima samo „glupog“ stava da svi sve znamo. Pa to je ljepota učenja, da svaki sat kad nešto prođemo, zapamtimo bar dio i pokušamo ga implementirati na svojem radom mjestu ili u okruženju. Treba se samo osloboditi okvira i krenuti u istraživanje.

Kontinuirano financijsko obrazovanje: Ključ za osobni i društveni prosperitet

Istraživanje koje je objavila Europska komisija prošle godine pokazuje da samo 18 % građana EU-a ima visoku razinu financijske pismenosti. Međutim, među državama članicama postoje velike razlike. U samo četiri države članice više od 25 % osoba ima visoke rezultate u financijskoj pismenosti (Nizozemska, Švedska, Danska i Slovenija). Kako ocjenjujete važnost kontinuiranog učenja o financijama i održavanja vlastite financijske pismenosti?

Podaci su točni. Možemo se složiti da su financije svuda oko nas. Prisutne više nego ikad. Ako je ikad bilo bitno biti financijski pismen – to je sad. Bez financijskog znanja ne možemo postići mirnoću u privatnom ili poslovnom životu. Moramo znati upravljati kućnim budžetom, mikro poduzećem ili pak onim velikim. Princip je isti.

Financije se uče, znanje o financijama je više nego ikad dostupno. Moramo biti financijski inteligentni kako bi upravljali svojim financijama ili upravljali financijama u poduzeću. Svi moramo izaći iz zone komfora. Financijska inteligencija preduvjet je našeg osobnog, ali i društvenog prosperiteta.

Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga prošle godine su predstavile rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj. Cilj je istraživanja prikupiti informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Hrvatske. Za usporedbu s dva ranije provedena istraživanja – iz 2016. i 2020. – pokazuje da financijsko znanje hrvatskih građana kontinuirano raste sa 60% (2016.) i 65% (2020.) na 70% u 2023. Kako vi to komentirate? Uočavate li i sami među studentima veći interes za ovom vrstom znanja?

Dakako da primjećujem. Mladi ljudi u današnje vrijeme sve se više brinu za financijsku stabilnost i mogućnosti koje će si otvoriti kroz život, pa čak i razmišljaju dugoročnije o mirovini, a čime prijašnje generacije nisu bile na taj način opterećene. Uz to, novac više nije samo novac u fizičkom obliku, već mladi vole i žele biti upućeni u trendove. Studenti koji ulaze na tržište rada su se sami susretali za lepezama bankarskih proizvoda, osiguranja, mirovinske štedne i stvorili su potrebu razumjeti u što ulagati i na koji rok. Isto tako, financijsko tržište nije rezervirano samo za muškarce, kako se to zna misliti, već industrijom dominiraju i žene, koje su sustavnije, preciznije, ali i opreznije od muškaraca, kad je u pitanje ulaganje ili ulazak u rizik.

U Hrvatskoj je došlo do pozitivnog pomaka u domeni financijske pismenosti (razumiju se elementi financijske industrije kao npr. industrije osiguranja, industrije bankarstva, industrije lizinga, industrije kripto tržišta, štednje, ulaganja i sl.), međutim, još uvijek zaostajemo u financijskom ponašanju. Taj dio kad svo financijsko znanje koje imamo pretvorimo u realnu situaciju i realni život – tu zastajkujemo  i imamo problem. Građani znaju pojmove iz financijske industrije i financijski su pismeni, ali se financijski loše ponašaju.

Kada je riječ o investicijskim savjetima financijskih institucija, koje dobivaju, tek jedan od tri Europljana im vjeruje. Samo 38 % ispitanika u EU-u uvjereno je da je investicijski savjet koji dobivaju od svoje banke, osiguravatelja ili financijskog savjetnika prvenstveno u njihovom najboljem interesu. Što mislite da je uzrok tome? Zašto su i Hrvati toliko nepovjerljivi prema financijskim savjetima?

Ljudska priroda je u svojoj osnovi skeptična. Ako o nečemu ne znamo dovoljno, a ideja nas ne zavede na prvu, skloni smo propitivati ponuđeno. Hrvati su imali nekoliko trenutaka u kojima su se „opekli“. Sjetimo se samo „švicaraca“, raznih piramida brze zarade od tranzicije nakon rata pa sve do posljednjih nekoliko godina. Uzmimo u obzir relativno nizak prosječan standard građana od osnutka Hrvatske pa na ovamo. S jedne strane, ljude se nije dovoljno financijski educiralo kroz institucije (zato i radimo već drugu godinu Konferenciju financijske pismenosti) i nisu imali kapital za razmišljanje u ulaganju u budućnost. Danas je ta situacija malo bolja, ali opet na niskoj razini jer su financijske teme rezervirane samo za ekonomiste i one koji kapital imaju.

Siguran sam da će generacije koje sad viđamo u osnovnoj školi biti daleko financijski pismenije od naših roditelja, a zbog odrastanja u demokratskom okviru na slobodnom tržištu. Zaključno, građane, studente i zaposlenike poduzeća potrebno je kontinuirano financijski educirati, stavljati pojmove i prave kontekste i pokazivati mlađim generacijama što znači biti financijski pismen i odgovoran prema sebi i prema drugima.

FOTOGRAFIJE: privatna arhiva (Boris Sruk), Pexles, Pinterest.