Znate li što su to – zelene financije?
Iako nerijetko volimo misliti drugačije, činjenica je da novac pokreće svijet, a u tom kontekstu, zelene financije predstavljaju izvrstan održivi financijski model koji istovremeno nudi mogućnosti zarade i zaštite okoliša. Međutim, što su zapravo zelene financije?
Zelene financije možemo opisati kao sferu koja objedinjuje financijske aktivnosti i politike usmjerene na postizanje ekoloških ciljeva, a to, između ostalog, podrazumijeva financiranje projekata i inicijativa koje doprinose zaštiti okoliša, ulaganje u obnovljive izvore energije, energetski učinkovite tehnologije, očuvanje bioraznolikosti, održivu poljoprivredu i slično.
Ukratko, krajnji cilj zelenih financija je smanjenje emisija stakleničkih plinova i očuvanje prirodnih resursa te upravo zato – zelene financije danas su jedna od najvažnijih komponenti kada je u pitanju održiva budućnost.
Glavne točke zelenih financija
| Zeleni obveznički fondovi Zeleni obveznički fondovi predstavljaju sredstva koja investitori ulažu u obveznice koje financiraju ekološke projekte. Također, ovakvi fondovi najčešće su usmjereni na projekte poput izgradnje obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitih zgrada ili transportnih sustava niske emisije. Održivi bankarski proizvodi Banke već naveliko razvijaju održive proizvode poput zelenih kredita koji su namijenjeni financiranju projekata s naglaskom na pozitivan ekološki utjecaj. Primjerice, zelene kredite moguće je ostvariti u svrhu financiranja modernizacije poslovanja kako bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida te mnogih drugih sličnih inicijativa. Investicije s utjecajem (Impact investing) Danas investitori sve više traže mogućnosti ulaganja u projekte koji nisu fokusirani isključivo na financijski povrat, već se zalažu i za pozitivan utjecaj na okoliš. Naime, takva ulaganja poznata su kao investicija s utjecajem koja obuhvaća ulaganja u obnovljive izvore energije, održivu poljoprivredu i ostale slične ekološke projekte. Ekološki regulirani fondovi Regulacija na razini država i međunarodnih organizacija sve više zahtjeva od financijskih institucija obraćanje pažnje na ekološke rizike prilikom procjene investicijskih odluka. To znači da ekološki regulirani fondovi osiguravaju da financijska sredstva budu usmjerena prema održivim i ekološki prihvatljivim projektima bez prostora za manipulaciju. |
Prijavite se na newsletter
Prednosti i izazovi zelenih financija
Zelene financije nude brojne prednosti, uključujući smanjenje ekoloških rizika jer ulaganje u održive projekte može značajno doprinijeti smanjenju negativnog utjecaja na okoliš i klimatske promjene.
Pored toga, poticanje inovacija kroz ova ulaganja omogućava razvoj novih tehnologija koje pridonose smanjenju emisija i održivijem korištenju resursa, a tvrtke i financijske institucije koje aktivno sudjeluju u zelenim financijama na taj način poboljšavaju imidž te privlače potencijalne nove klijente koji cijene održivost.
Međutim, zelene financije suočavaju se i s brojnim izazovima kao što su nedostatak standardizacije i jasnih kriterija – što može dovesti do lažnog predstavljanja projekata kao ekološki prihvatljivih (tzv. greenwashing).
Dodatno, visoki troškovi implementacije zelenih projekata mogu predstavljati prepreku za investitore, dok promjene u zakonodavstvu i regulatornim okvirima stvaraju dodatne rizike i nesigurnosti na tržištu.
No, usprkos izazovima, zelene financije predstavljaju ključan alat u borbi protiv klimatskih promjena i promicanju održivog razvoja, a rastući interes za ovu vrstu financija pokazuje da postoji značajan potencijal za daljnji razvoj sektora, odnosno standardizaciju i jačanje regulatornih okvira.
U sklopu plana oporavka od pandemije COVID-19, Europska unija izdala je zelene obveznice u vrijednosti od 250 milijardi eura što predstavlja najveće izdanje zelenih obveznica ikada. Naime, ova sredstva bila su namijenjena financiranju ekološki održivih projekata u cijeloj Europi, uključujući obnovljive izvore energije, energetski učinkovite zgrade i održivu mobilnost.
Zelene financije u praksi
Zatim, tu su i zelene obveznice Applea koji je u rujnu 2022. izdao zelenu obveznicu vrijednu 4,7 milijardi dolara namijenjenu financiranju projekata za smanjenje ugljičnog otiska koji je ujedno i nastavak Appleove dugoročne strategije za postizanje ugljične neutralnosti do 2030. godine
Nadalje, Amazon je 2020. pokrenuo Climate Pledge Fund s početnim kapitalom od 2 milijarde dolara za ulaganje u kompanije koje razvijaju održive tehnologije i rješenja.
Do 2023. godine, fond je podržao brojne startupe, uključujući tvrtke koje se bave razvojem električnih vozila, hvatanjem ugljika i održivim pakiranjem.
BlackRock, najveći svjetski upravitelj imovinom, 2021. godine pokrenuo je Climate Finance Partnership s ciljem prikupljanja 500 milijuna dolara za ulaganje u infrastrukturu povezanu s klimatskim promjenama u zemljama u razvoju. Do 2023., fond je investirao u projekte poput solarnih elektrana u Africi i Latinskoj Americi.
EU-ov fond NextGenerationEU, vrijedan 800 milijardi eura, uključuje značajan dio sredstava namijenjen zelenim projektima, a ova sredstva koriste se za financiranje nacionalnih planova oporavka i otpornosti s fokusom na energetsku tranziciju, zelenu infrastrukturu i inovacije u čistoj energiji.
Ovo je samo nekolicina primjera koji jasno pokazuju da zelene financije imaju snažan utjecaj na globalne napore za održivi razvoj i borbu protiv klimatskih promjena, stoga možemo zaključiti da je financijska budućnost definitivno obojena zelenom bojom.
Budućnost zelenih financija
Zelene financije predstavljaju financijski sektor usmjeren na ulaganja, financijske instrumente i aktivnosti koje aktivno podržavaju održivi razvoj, zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena.
Ovaj sektor obuhvaća različite financijske proizvode, poput zelenih obveznica, ESG fondova i ulaganja u čistu energiju, te cilja na usklađivanje ekonomskog rasta s ekološkim ciljevima, smanjenje ugljičnog otiska i promicanje socijalne odgovornosti.
Budućnost zelenih financija obećava daljnji rast i transformaciju financijskog sektora prema održivijim praksama, s naglaskom na inovacije koje integriraju ekološke i društvene aspekte u tradicionalne financijske odluke.
Ovaj rast će biti podržan sve većim interesom investitora, tvrtki i regulatora za održiva rješenja koja ne samo da generiraju profit nego i stvaraju pozitivan utjecaj na okoliš i društvo. Ključne inicijative uključuju razvoj novih financijskih instrumenata, unapređenje standarda izvještavanja i povećanje transparentnosti u vezi s ekološkim i društvenim utjecajima.
U budućnosti, zelene financije će igrati sve značajniju ulogu u mobilizaciji kapitala prema projektima koji doprinose ciljevima održivog razvoja, kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova, očuvanje prirodnih resursa i promocija energetske učinkovitosti.
Uz to, sve veća svijest potrošača i pritisak dioničara na korporacije potaknut će daljnje promjene i usvajanje održivih praksi, dok će tehnološke inovacije, poput blockchaina i umjetne inteligencije, omogućiti veću učinkovitost i transparentnost u praćenju i izvještavanju o održivosti.
Međutim, uz obećavajući rast, sektor se suočava s izazovima kao što su greenwashing, nedostatak standardizacije i potreba za prilagodbom postojećih financijskih modela kako bi se adekvatno vrednovali rizici povezani s klimatskim promjenama i održivošću.
Upravljanje ovim izazovima bit će ključno za osiguravanje vjerodostojnosti i učinkovitosti zelenih financija u stvaranju stvarnog utjecaja na održivost globalne ekonomije.
Evo nekoliko ključnih trendova i izazova koji će oblikovati budućnost zelenih financija:
| 1. Rast ESG ulaganja (Environmental, Social, and Governance): Ulaganja koja uzimaju u obzir ekološke, društvene i upravljačke čimbenike (ESG) sve su popularnija. Očekuje se da će ESG ulaganja nastaviti rasti, jer investitori traže načine da smanje rizik i podrže održivi razvoj. 2. Regulativa i standardizacija: Regulativna tijela i vlade uvode strože propise za transparentnost i izvještavanje o održivosti. Europska unija, na primjer, provodi taksonomiju održivih aktivnosti, što će olakšati investitorima prepoznavanje održivih ulaganja. 3. Razvoj zelenih obveznica i financijskih instrumenata: Zeleni financijski instrumenti, poput zelenih obveznica, omogućuju financiranje projekata s pozitivnim ekološkim utjecajem. Očekuje se rast tržišta zelenih obveznica, ali i pojava novih instrumenata poput plavih obveznica (za očuvanje mora) i tranzicijskih obveznica. 4. Uloga digitalizacije i FinTecha: Digitalne platforme i tehnologije kao što su blockchain mogu povećati transparentnost i smanjiti troškove povezane s održivim ulaganjima. FinTech može također omogućiti širu dostupnost zelenih financija malim investitorima. 5. Povećanje pritiska od strane potrošača i ulagača: Potrošači i ulagači sve više zahtijevaju održive prakse od tvrtki i financijskih institucija. Taj će trend nastaviti gurati korporacije prema ekološki i društveno odgovornijem poslovanju. 6. Integracija klimatskih rizika u financijske odluke: Financijske institucije počinju integrirati klimatske rizike u svoje analize i odluke. To uključuje procjenu utjecaja klimatskih promjena na financijske performanse i prilagođavanje portfelja kako bi se smanjili rizici povezani s klimom. 7. Socijalni utjecaj i održiva infrastruktura: Naglasak će biti na financiranju infrastrukture koja ne samo da smanjuje emisije stakleničkih plinova, već i podržava socijalnu inkluziju, zdravlje i druge društvene aspekte održivosti. 8. Zelena financijska edukacija i svijest: Edukacija o održivim financijama postat će važan dio obrazovanja za investitore, profesionalce u financijskom sektoru i širu javnost, što će pomoći u promicanju razumijevanja i podrške za zelene financijske inicijative. |
FOTOGRAFIJE: Pinterest, Unsplash, Schutterstock.
