Što čini startup poslovanje posebnim? Otkrijte svijet inovacija i jedinstvenih rješenja
Startup poduzeće je mlada kompanija osnovana s ciljem razvoja jedinstvenog proizvoda ili usluge uvođenjem inovacija ili rješenja koja još ne postoje na tržištu.
To može uključivati razvoj novih tehnologija, proizvoda, usluga ili čak stvaranje potpuno novih tržišta. Ono po čemu se startup razlikuje od tradicionalnih poduzeća je težnja za stvaranjem nečeg novog – bilo da je to kroz inovativne tehnologije, poslovne modele, pristup tržištu ili kombinaciji svih elemenata.
Kako funkcionira startup?
Sve počinje s inovativnom idejom, a to znači da osnivači razvijaju poslovni model oko te ideje kroz intenzivna istraživanja i planiranje koji se nadovezuju na fazu razvoja prototipa (proizvodi, usluge, softverske aplikacije i slično). Sljedeći korak je testiranje prototipa na tržištu kako bi se provjerila održivost ideje i osluškivale reakcije publike.
Startupi u pravilu teže ka vanjskom financiranju od investitora poput poslovnih anđela (pojedinci visoke neto vrijednosti koji ulažu u tvrtke u početnoj fazi u zamjenu za određeni kapital), venture kapitalista (ulagači koji financiraju startupe i poduzeća u početnoj fazi) ili putem crowdfunding platformi.
Startup u praksi radi poput bilo koje druge tvrtke, ali ono što startup razlikuje od drugih poslovnih modela je način na koji startup to čini. Klasične tvrtke dupliciraju ono što je već učinjeno – primjerice, potencijalni vlasnik restorana može franšizirati postojeći restoran. Drugim riječima, rade prema postojećem predlošku kako bi posao trebao funkcionirati. Usporedno s time, startup funkcionira na način da stvara potpuno novi predložak i proces rada.
Načini financiranja
Startupi obično prikupljaju novac putem nekoliko krugova financiranja. Postoji preliminarna faza poznata kao „bootstrapping“, odnosno samofinanciranje, kada osnivači, njihovi prijatelji i obitelj ulažu u posao. Nakon toga dolazi „seed“ financiranje od tzv. „anđeoskih investitora“, pojedinaca s visokim neto vrijednostima koji ulažu u tvrtke u ranoj fazi.
Zatim slijede runde financiranja series A, B, C i D, uglavnom predvođene venture tvrtkama, koje ulažu desetke do stotina milijuna dolara. Na kraju, startup može odlučiti hoće li postati javna tvrtka i otvoriti se za vanjski novac putem IPO-a (javna ponuda dionica određenog privatnog/državnog društva prema investicijskoj javnosti), SPAC-a (tvrtka koja je osnovana sa svrhom stjecanja jednog ili više tvrtki i dovođenja na javna tržišta) ili izravnog uvrštavanja na burzu.
Bilo tko može ulagati u javnu tvrtku, a osnivači startupa i rani investitori mogu prodati svoje udjele kako bi ostvarili veliki povrat ulaganja. Važno je napomenuti da su početne faze financiranja startupa ograničene na one s posebno velikim sredstvima – pojedince koje nazivamo akreditiranim investitorima.
Prema primjeru koji je istaknuo Forbes, iako svi žele više od 200.000% povrata koji je Peter Thiel ostvario na svoje ulaganje u tada maleni startup zvan Facebook, prema izvještaju autora sa Sveučilišta Kalifornija, Berkeley i Stanford, čak 90% startupa ne uspije. To zapravo znači da investitori u ranoj fazi ulaze u rizik da ne ostvare nikakav povrat u odnosu na ulaganje.
Prijavite se na newsletter
Što je potrebno kako bi startup uspio?
Kako bi određeni startup uspio, puno se parametara mora posložiti. Prije svega potrebna je velika želja tima koji odiše entuzijazmom. Zatim slijedi istraživanje tržišta s jasnom i inovativnom idejom. Istraživanje uključuje razumijevanje potreba i želja potencijalnih korisnika te analiziranje konkurencije i predviđanje izazova.
Nadalje, poslovni plan treba jasno artikulirati viziju, misiju, poslovni model, planove za marketing, analizu tržišta, financijske projekcije, strategije rasta i slično, kako bi u praksi startup naišao na što manje problema. Tu ulazi i adekvatan odabir pravne strukture tj. hoće li se startup vodit kao d.o.o., obrt ili nešto treće. Uz ideju, najizazovniji dio pokretanja ovakve vrste posla je realizacija i razvoj prototipa ili beta verzije proizvoda/usluge. Ovaj korak zahtjeva tehničku stručnost i određenu količinu resursa koji su potrebni za financiranje proizvodnje.
Potom slijedi segment traženja investitora koji vjeruju u ideju i u istoj vide potencijalnu dobit, a kada je proizvod (usluga) spreman, slijedi predstavljanje na tržištu koje mora biti popraćeno dobrom marketinškom kampanjom. Nakon što je ideja lansirana, slijedi praćenje rasta, reakcije publike i analiza profita u odnosu na uloženo uz razmišljanje o novim mogućnostima unaprijeđena.
Startupi donose inovativna rješenja koja mogu promijeniti ciljanu industriju, jednostavnije se prilagođavaju tržišnim primjenama te imaju mogućnost rapidnog rasta u kraćem periodu.
Zašto su startupi postali atraktivni?
Startupi donose inovativna rješenja koja mogu promijeniti ciljanu industriju, jednostavnije se prilagođavaju tržišnim primjenama te imaju mogućnost rapidnog rasta u kraćem periodu. Ipak, koliko je moguće brzo narasti, toliko je moguće brzo i pasti, odnosno ne ostvariti željenu financijsku dobit.
Također, ovakav vid poslovanja karakterističan je i po tome što njeguje poticajnu radnu okolinu s kreativnom i inovativnom kulturom koja je radnicima motivirajuća zbog ideje o utjecaju ili promjeni elemenata određene industrije. Unatoč izazovima i rizicima, mnogi poduzetnici i investitori vide startupe kao atraktivan i potencijalno vrlo isplativ način pokretanja i vođenja poslovanja.
Povijest startupa
Startup način poslovanja ima svoje korijene u ranom 20. stoljeću. Međutim, pravi procvat i oblikovanje koncepta dogodilo se tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zahvaljujući usponu tehnološkog sektora. Naime, prve naznake startup kulture mogu se pratiti do industrijske revolucije, kada su izumitelji poput Thomasa Edisona i Henryja Forda pokrenuli tvrtke koje su bile na čelu tehnoloških i industrijskih inovacija. No, ove tvrtke bile su fokusirane na masovnu proizvodnju, a manje na brzu skalabilnost i inovacije koje su karakteristične za današnje startupe.
Pravi zamah za startup kulturu dogodio se u drugoj polovici 20. stoljeća usponom Silicijske doline kao globalnog centra za tehnološke inovacije. Tijekom 1970-ih i 1980-ih, Silicijska dolina postala je dom brojnim tehnološkim startupima, uključujući Apple, Microsoft i Oracle. Ključ uspjeha ovih tvrtki bio je u njihovom inovativnom pristupu, fokusu na brzu skalabilnost i sposobnosti privlačenja rizičnog kapitala. Krajem 1990-ih, internet je stvorio novu eru startupova, poznatu kao dot-com bum. Mnoge startup tvrtke, poput Amazona, eBay-a i Googlea, brzo su rasle, privlačile konkretne investitore i postigle značajne tržišne kapitalizacije.
Međutim, ovaj bum doveo je i do puknuća balona 2000. godine, kada su mnogi od tih startupova propali ili značajno izgubili na vrijednosti. Nakon dot-com krize, startup scena se stabilizirala i evoluirala. Pojavili su se novi poslovni modeli, a fokus se s tehnoloških inovacija proširio na širok spektar industrija. Platforme poput Kickstartera omogućile su pojedincima da ostvare svoje projekte kroz crowdfunding, dok su inkubatori i akceleratori poput Y Combinatora pružili resurse i mentorstvo mladim tvrtkama.
Venture kapital je odigrao ključnu ulogu u razvoju startup kulture, pružajući ne samo financijska sredstva već i stručno vodstvo. U 21. stoljeću, startup kultura proširila se globalno. Ne samo da tehnološki startupi cvjetaju u različitim dijelovima svijeta, već su se pojavili i društveni startupi fokusirani na rješavanje globalnih izazova poput klimatskih promjena, zdravstvene skrbi i obrazovanja.
Globalni giganti rođeni kao startupi
| Mnoge od današnjih korporacijskih divova svoje skromne početke mogu zahvaliti vremenima kad su bili samo startupi s velikim snovima. Primjerice, Apple, koji je započeo u garaži Stevea Jobsa i Stevea Wozniaka, danas je tehnološki titan s revolucionarnim proizvodima koji su promijenili način na koji živimo i radimo. Google, rođen iz istraživačkog projekta dvojice studenata, transformirao je pristup informacijama i postao sinonim za internetsko pretraživanje. Amazon, koji je počeo kao online knjižara iz Jeffa Bezosaove garaže, sada dominira svijetom e-trgovine, postavljajući nove standarde za kupovinu i isporuku. I SpaceX, Elon Muskov san o komercijalnim svemirskim putovanjima, kontinuirano pomjera granice mogućeg, teži čineći međuplanetarna putovanja stvarnošću. Ove tvrtke dokazuju da s pravom vizijom, inovacijama i upornošću, startupi mogu ne samo uspjeti nego i redefinirati industrije i utjecati na svijet na nezamislive načine. |
Hrvatski startupi na svjetskoj sceni
| Kao i u globalnom kontekstu, Hrvatska je također dom nekoliko uspješnih startup priča koje su svoje skromne početke pretvorile u značajne poslovne uspjehe. Jedan takav primjer je Infobip, kompanija koja je započela kao mali startup u Vodnjanu i rasla je u globalnog lidera u komunikacijskim platformama za poduzeća, nudeći rješenja koja pomažu tvrtkama u komunikaciji s klijentima preko različitih kanala. Drugi primjer je Rimac Automobili, koji je počeo kao vizija Mate Rimca da stvori električni superautomobil. Rimac ne samo da je postao prepoznatljiv u industriji luksuznih električnih vozila nego i pruža inovativna rješenja i tehnologije za automobilsku industriju na globalnoj razini. Također, Photomath, aplikacija razvijena u Zagrebu koja pomaže korisnicima u učenju matematike skeniranjem i rješavanjem matematičkih zadataka, postala je jedna od najpopularnijih obrazovnih aplikacija na svijetu. Ove priče ne samo da pokazuju sposobnost hrvatskih startupa da inoviraju i rastu u konkurentnim globalnim industrijama, već i potiču nadolazeće generacije poduzetnika u Hrvatskoj da slijede svoje snove i transformiraju svoje vizije u uspješne poslovne pothvate. |
Lekcije iz neuspjeha: Startupi koji nisu preživjeli
| Startupi često hodaju tankom linijom između uspjeha i neuspjeha, a mnogi ne uspiju ostvariti svoje ambicije iz različitih razloga, poput nedostatka financiranja, lošeg upravljanja, konkurencije ili jednostavno zato što tržište nije bilo spremno za njihov proizvod ili uslugu. Jedan takav primjer je Theranos, startup koji je obećavao revolucionirati medicinsko testiranje krvi s tehnologijom koja se na kraju pokazala neefikasnom i nerealnom, što je dovelo do pravnih bitaka i konačnog zatvaranja tvrtke. Juicero je još jedan primjer startupa koji nije uspio; tvrtka je proizvodila skupi sokovnik koji je koristio posebne pakete soka, ali je kritiziran zbog nepotrebne složenosti i visoke cijene, što je na kraju dovelo do gašenja poslovanja. I na domaćem terenu, imali smo primjere kao što je Oradian, startup koji je razvio cloud-based platformu za mikrofinanciranje u zemljama u razvoju, ali se suočio s izazovima u skaliranju i održavanju održivog poslovnog modela unatoč početnom interesu i investicijama. Ovi primjeri služe kao podsjetnik na izazove i rizike povezane s pokretanjem i rastom startupa, ističući važnost validacije proizvoda, upravljanja resursima i razumijevanja tržišta. |
FOTOGRAFIJE: Pixles, Unsplash, Pinterest
