Može li cirkularna moda spasiti modnu industriju?
Neka od istraživanja pokazala su da se svake sekunde baca jedan cijeli kamion tekstila i da bi do 2025. otpad, za koji je zaslužna modna industrija, mogao doseći broj približan čitavoj svjetskoj populaciji, što je prema podacima iz 2022. – oko 8 milijardi.
Alarmantni podaci popraćeni vrlo konkretnim i svima vidljivim klimatskim promjenama, ukazuju da promjena više nije stvar dobre volje, već neophodnog djelovanja kako bismo sačuvali planet na kojem živimo. U tom kontekstu, modna industrija neprestano traga (katkad uspješno, katkad neuspješno), za alternativama koje će zadovoljiti potrošače i proizvođače.
Međutim, unatoč tome što bi kompromis trebao biti na pola puta, brojke pokazuje drugačije. Konzumeristički način “konzumiranja” mode zavladalo je svim porama svijeta, a ponuda je uvijek odgovor na potražnju.
Moda u brojkama
Prema izvješću PwC-a modna industrija odgovorna je za proizvodnju oko 5% ukupnih emisija stakleničkih plinova, što je čini trećim najvećih zagađivačem okoliša iza prehrambene industrije i graditeljstva.
Više od 70% odbačenih modnih predmeta završi na odlagalištima ili se spaljuje, a štetan utjecaj industrije na okoliš samo se ubrzava kako potrošači nastavljaju kupovati više odjeće i nositi je manje, što je oblik ponašanja koji rapidno pogoršava sve kraći proizvodni ciklus „brze mode“.
Također, podaci pokazuju da se u posljednjih 20 godina iskorištenost odjeće smanjila za gotovo 40%, dok se ukupna proizvodnja udvostručila i rasla brže od BDP-a.
Prijavite se na newsletter
Prošle godine Europa i Sjedinjene Američke Države bilježile su nešto sporiji rast, dok je početna dominacija Kine oslabila u drugoj polovici godine. Isto tako, iako je luksuzni sektor u početku dobro prolazio, i on je počeo osjećati posljedice slabije potražnje u kasnijem dijelu godine, što je dovelo do usporavanja prodaje i neujednačenih rezultata. Gledajući prema 2024., najistaknutiji segment među liderima modne industrije je nesigurnost potaknuta inflacijom i slabom potrošačkom aktivnošću.
Prema McKinseyjevoj analizi, globalno gledajući, modna industrija će u 2024. ostvariti rast prihoda od 2 do 4 % uz regionalne i nacionalne varijacije. Ponovno se očekuje da će luksuzni segment generirati najveći dio ekonomske dobiti, međutim, čak i tamo, tvrtke će se suočiti s izazovnim ekonomskim okruženjem. Luksuznom sektoru predviđa se globalni rast od 3 do 5 %, što je pad u odnosu na 2023. kada su brojke varirale između 5 do 7 %.
Cirkularna ekonomija = cirkularna moda
Cirkularna moda zahtjeva od potrošača da biraju kvalitetnije i trajnije proizvode te da aktivno sudjeluju u ciklusima recikliranja.
Cirkularna moda nastala je na principima cirkularne ekonomije, a riječ je o sustavu usmjerenom na minimalizaciju otpada i maksimalno iskorištavanje resursa. Suprotno linearnoj ekonomiji, cirkularna ekonomija nastoji zatvoriti krug određenog ciklusa kroz ponovnu upotrebu koja uključuje prenamjenu određenog proizvoda, popravak, recikliranje…
Stavimo li sve navedeno u kontekst modne industrije, cilj je smanjiti potrebu za novim resursima te laički rečeno, od starog napraviti nešto novo i uporabljivo.
Cirkularna ekonomija, a samim time i moda, zahtijeva promjene u cijelom lancu proizvodnje – uključujući inovacije u dizajnu proizvoda, nove poslovne modele i suradnju različitih sektora i industrija.
Ključne karakteristike cirkularne ekonomije su:
| Dizajn koji traje: Proizvodi se dizajniraju tako da traju što duže i da se mogu lako popraviti, nadograditi ili reciklirati. Maksimiziranje upotrebe resursa: Efikasno korištenje putem recikliranja, ponovne uporabe i obnavljanja. Smanjenje otpada: Eliminacija otpada kroz dizajn i inovacije. Regeneracija prirodnih sustava: Cirkularna ekonomija ne samo da minimizira štetu prema okolišu, već aktivno teži obnovi i poboljšanju prirodnih resursa kroz prakse poput regenerativne poljoprivrede i obnove ekosustava. Inovacije i digitalizacija: Tehnološki napredak i digitalizacija imaju ključnu ulogu u omogućavanju cirkularnih modela. To uključuje sve – od blockchain tehnologije za praćenje proizvoda do naprednih tehnika recikliranja. Etička i društvena odgovornost: Promiče pravednije uvjete rada i humane poslovne prakse. |
Što je sve potrebno za cirkularnu modu?
Cirkularna moda nije samo idejni koncept, već zahtjeva i konkretne promjene u proizvodnji kako bi u praksi bila izvediva. Naime, proizvodi moraju biti dizajnirani tako da traju što duže, odnosno s mogućnostima za popravak, nadogradnju i ponovnu upotrebu.
Osim toga, tijekom svih faza životnog ciklusa proizvoda, od dizajna preko proizvodnje pa sve do krajnje uporabe, važno je koristiti resurse na najučinkovitiji mogući način jer se time smanjuje potrošnja sirovina i energije te u konačnici pridonosi održivosti. Nadalje, zatvaranje kruga resursa kroz strategije poput recikliranja i kompostiranja najbolji su smjer, međutim, ovi koraci potrebuju uključivanje i razvoj sekundarnih tržišta za reciklirane materijale i proizvode.
Što se tiče samih materijala, kako bi model zaživio, potrebno je da odjevni predmeti i detalji budu načinjeni od biorazgradivih materijala. Primjerice, možemo uzeti primjer recikliranja poliestera iz PET boca ili pretvaranje starih tekstila u novu pređu.
Sve navedeno podrazumijeva manju potrošnju vode, energije i drugih resursa te smanjenu proizvodnju novih materijala što rezultira manjim emisijama CO2.
Cirkularna moda u brojkama
Veličina tržišta cirkularne mode u 2023. procijenjena je na 6,09 milijardi američkih dolara i očekuje se da će do 2030. dostići 11 milijardi američkih dolara, rastući po složenoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) od 8,8%.
Nadalje, pretpostavlja se da će Sjeverna Amerika biti najveće tržište za globalnu cirkularnu modu tijekom predviđenog razdoblja s udjelom većim od 35%. Razlog zašto je to tako pripisuje se rastućoj svijesti o održivosti i prisutnosti velikih modnih brendova.
S druge strane, očekivanja za europsko tržište pokazuju da će isto biti drugo najveće tržište za globalnu cirkularnu modu s udjelom većim od 25%. Naime, rast tržišta u Europi pripisuje se strožim državnim regulacijama vezanima za cirkularnost.
Za tržište Azije i Pacifika, predviđanja kažu da se radi o tržištima s najbržim rastom za globalnu cirkularnu modu, s godišnjom stopom rasta od preko 9% tijekom predviđenog razdoblja.
Izazovi cirkularne mode
Prvi veliki izazov je nedostatak infrastrukture za recikliranje tekstila. Kao što smo već spomenuli, većina tkanina sastoji se od mješavine materijala koji nisu reciklabilni. Također, tehnologije koje su potrebne za efikasno recikliranje tekstilnog otpada još uvijek nisu dovoljno razvijene ili su ekonomski neisplative.
Različiti materijali i složeni spojevi koji se koriste prilikom proizvodnje odjevnih predmeta često otežavaju proces te odjeća koja sadrži primjerice mješavinu vlakana kao što su pamuk i poliester, može biti teška za razdvajanje i prerađivanje u nove korisne materijale. Veliki izazov su i boje dobivene iz umjetnih spojeva i štetnih kemikalija.
Drugi izazov je promjena potrošačkih navika. Cirkularna moda zahtjeva od potrošača da biraju kvalitetnije i trajnije proizvode te da aktivno sudjeluju u ciklusima recikliranja. S obzirom na to da je riječ procesu koji predstavlja značajnije promjene u potrošačkoj kulturi koja i dalje počiva na konzumerizmu, preodgoj načina na koji konzumiramo modu – jednako je izazovan kao i uvođenje tehnoloških inovacija kako bi cirkularna moda u punini zaživjela.
I tako dolazimo do trećeg izazova, a to je ekonomska održivost. Proizvodnja i recikliranje u okviru cirkularne mode često zahtijevaju veće početne investicije i više troškove u odnosu na tradicionalne metode i upravo je to barijera koju većina proizvođača ne želi prijeći.
Cijene materijala koji su potrebni kako bi cirkularna moda zaživjela, više su u usporedbi s onime što se u ovom trenutku koristi, a prepreke mogu predstavljati i regulative određene države. Ključ je u sinergiji i kompromisu različitih industrija koje bi trebale imati zajednički cilj, a to je smanjenje štetnog utjecaja na okoliš.
Nadalje, nisu zanemarivi niti logistički izazovi koji zahtijevaju efikasan sustav prikupljanja, sortiranja i obrade odjevnih predmeta koji su spremni za ponovnu upotrebu, a manjak infrastrukture popraćen je i visokim troškovima osmišljavanja i realizacije procesa.
Međutim, kao finalni problem ističe se i manjak zakonske regulative. Procesi cirkularne proizvodnje i dalje nisu standardizirani, a bez jasnih pravila, izazovno je održati transparentnost i vjerodostojnost.
No, hoće li cirkularna moda, kao i mnoge druge održive prakse u konačnici zaživjeti u punini, vrijeme će pokazati. Nažalost, brojke i praktična djelovanja zasad i dalje nisi na strani planete.
Dobri primjeri i inicijative cirkularne mode
Jedan od poznatih primjera cirkularne mode je pristup kompanije Patagonia koja nudi popravke odjeće te potiče svoje kupce na vraćanje odjeće koju više ne koriste kako bi se ona mogla reciklirati ili preprodati. Također, Patagonia koristi reciklirane i održive materijale za izradu svojih proizvoda.
Nadalje, Adidas surađuje s organizacijom Parley for the Oceans kako bi proizvodio sportsku obuću koja koristi plastični otpad iz oceana. Zatim, kompanija Eileen Fisher cirkularnu modu promiče kroz program „Renew“ koji potiče kupce na vraćaje svoje stare Eileen Fisher odjeće u zamjenu za kredit u trgovini. Vraćeni odjevni predmeti se zatim čiste, popravljaju i ponovno prodaju ili recikliraju u novu tkaninu.
Levi Strauss & Co. jedan je od pionira u primjeni cirkularnih principa s naglaskom na produženje životnog vijeka odjevnih predmeta. Iz brenda su razvili program za prikupljanje starih traperica koji omogućuje njihovu preradu u izolacijske materijale za zgrade. Također, Levi’s potiče kupce da popravljaju svoje traperice umjesto da kupuju nove.
The North Face lansirao je program „Clothes the Loop“ koji potiče kupce da donesu svoju korištenu odjeću i obuću u trgovine, bez obzira na brend, u zamjenu za popust na nove kupnje. Prikupljeni proizvodi se recikliraju ili prenamjenjuju, ovisno od kojeg su materijala napravljeni.
Ovo su samo neki od primjera poznatih brendova koji pokazuju da interes za cirkularnu modu postoji, ali se i dalje na većoj razini susreće s operativnim problemima koji koče napredak.
Poticaji poput poreznih olakšica i standardi o trajnosti odjeće također mogu ubrzati prelazak na cirkularnost, a iako je još uvijek u ranoj fazi – cirkularna moda ima veliki potencijal industriju učiniti održivijom i privuče ekološki osviještene potrošače!
Cirkularna moda ima budućnost
Tržište cirkularne mode očekuje značajan rast u budućnosti. Mlađe generacije preferiraju brendove koji primjenjuju cirkularne poslovne modele, a tržišta najma i preprodaje postaju sve popularnija među etički osviještenim kupcima.
Europa zasad vodi u cirkularnoj modi, s Ujedinjenim Kraljevstvom i Njemačkom na čelu, dok Kina i SAD nude značajne prilike zbog velikog modnog tržišta. Glavno ograničenje je manjak cirkularnih opcija u usporedbi s tradicionalnim velikim trgovcima.
Etablirani brendovi oprezno se upuštaju u ovaj sektor zbog izazova koje cirkularnost postavlja pred masovnu proizvodnju, no moderna tehnologija će sve više pomoći u širenju cirkularnosti – kroz praćenje odjevnih predmeta, automatiziranu obradu rabljene odjeće i poboljšanje korisničkog iskustva na platformama za preprodaju.
FOTOGRAFIJE: Pinterest, Unsplash, Pexles.
